Iako se kulinarski Hrvatska jako razlikuje, ipak za Božić se u gotovo svim krajevima pripremaju prepoznatljiva jela.
Tradicionalno pripremamo puretinu ili patku s mlincima, neki preferiraju pečenu janjetinu ili slasni odojak s krumpirom i salatu Olivier, začini su neophodni. Pašticada je uobičajen obrok u Dalmaciji, sarma (punjeni kupus s mljevenim mesom) također nije nepoznanica za božićni stol, ali obično se jede na Novu godinu. I ne zaboravimo obavezno predjelu - juhu!
Diljem Hrvatske za vrijeme božnićnih blagdana pećnice rade punom parom, a razina stresa obično se povećava zbog činjenice da ne možete peći slatke peciva i peći puretinu u isto vrijeme. Strategija je ključ! Postoji toliko mnogo tradicionalnih božićnih slastica koje trebate napraviti, kao što su fritule (mini krafne), medenjaci (kolačići sa začinima od meda), polumjeseci od vanilije, kolačići Linzer, štrudla od jabuka, kiflice od oraha i maka i razni griješno ukusni kolači, ali pitanje je kako i što ide prvo ?! Ovdje mame, supruge i bake počinju paničariti i prijetiti da više nikada u životu neće ispeći kolač!
Međutim, hrvatski božićni stolovi nisu uvijek bili bogati kao ovih dana. U prošlosti su božićne večere bile vrlo skromne i nije si mnogo ljudi moglo priuštiti jedan mesni obrok, a kamo li cijelu farmu životinja koje jedemo svakog Božića. Deserti su obično podrazumijevali malo grožđica i orašastih plodova, a orehnjača i makovnjača bili su prava poslastica. Poseban svečani kruh bio je neophodan na božićnom stolu, a postojala su i precizna pravila o tome kako slomiti kruh. Zanimljivo je da su božićna drvca obično bila ukrašena jabukama, narančama, šljivama i kruškama ili zlatnim orasima i lješnjacima u bogatijim domovima. Što se tiče božićnih darova, djeca su dobivala malo sušenog voća i orašastih plodova, a dječaci su darovali božićnicu od božićne jabuke djevojčici za koju su mislili da je simbol njihove naklonosti.
