Pomami za radom uz studiranje ne treba se čuditi jer, iako je studiranje na državnim fakultetima besplatno, za stanovanje i ostale troškove u Zagrebu, na primjer, treba najmanje 3000 kuna mjesečno. Da bi mogli raditi, studenti se najprije trebaju prijaviti u Studentski servis kako bi imali mogućnost dobivanja ugovora, a nakon toga slijedi traženje posla.
Dijeljenje letaka, prodaja na štandovima, poslovi prezentacije proizvoda, prodaja, konobarenje, operateri na telefonima najčešći su poslovi koji se nude. Oglasne ploče po studentskim centrima, internetske stranice za traženje posla i studentski portali najčešće su odrednice za traženje poslova. Mogućnost rada preko studentskog ugovora imaju isključivo redovni studenti, a studenti najčešće za sat svog radnog vremena dobivaju od 20 do 25 kuna.
Stječete iskustvo
Neki studenti imaju strategiju pronaći neki manji posao tijekom akademske godine, a koji je u grupi poslova kakve žele obavljati tijekom ljetnih praznika. Iako će taj posao možda biti kratkotrajan ili slabo plaćen, bitno je pohvatati osnovne stvari kako bi se radno iskustvo moglo navesti u životopis. Na svakom radnom mjestu postoje drugačije radne navike, no osnovne radnje svugdje su iste. Primjerice, bilo da je vaše buduće radno mjesto konobar/ica, šanker/ica, pomoćni radnik/ica u kuhinji ili servir/ka, uvijek vam treba znanje o načinu pranja suđa u ugostiteljskim objektima, čišćenju stolova, poliranju, a dobro vam dođe i znati pripremiti kavu na automatu u slučaju da u gužvi morate zamijeniti kolegu.
Već samo to znanje jest dovoljno, a iskustvo će doći radom. Za stjecanje osnovnih znanja preporučljivo je zaposliti se u manjim objektima, na primjer nekim poznatima iz mjesta stanovanja gdje nema gužve i ima dovoljno vremena naučiti bitne stvari. Važno je steći iskustvo i sigurnost.
Budite fleksibilni
Svaki student tijekom traženja posla mora biti spreman i na fleksibilnost jer rijetko kad se obavljaju isključivo poslovi iz opisa u oglasu. Na to je nužno biti spreman kao i na činjenicu da se na studente često gleda kao na radnu snagu koja može pokrpati razne rupe. Treba paziti da ne dođe do iskorištavanja, tj. da se ne obavljaju poslovi umjesto drugih radnika.
Nužno je voditi računa i o satnici. Radno vrijeme možda je najvažniji faktor u poslu. Zašto bi se ostalo sat vremena dulje ako nije plaćeno. Stoga, radno vrijeme već u oglasu treba biti definirano, a svakako treba otvoriti tu temu i na razgovoru za posao. Nadležnoga svakako treba pitati za plaćanje prekovremenog rada koji treba uredno evidentirati.
Provjerite poslodavca
Od neugodnih iskustava i mogućnosti da posao iz raznih razloga bude fijasko teško se sačuvati, no ono što student može učiniti je raspitati se o poslodavcu. Ako se na internetu nalaze ikakve informacije o njemu ili tvrtki i, naravno, one bez negativnih komentara, može se smatrati pouzdanim. Važan je i dojam na razgovoru za posao. Razgovor nije namijenjen samo za to da poslodavac ocijeni studenta i odluči hoće li ga zaposliti, već i da student donese konačnu odluku. Ako se uvidi da su uvjeti loši, da će se očekivati preveliki zahtjevi ili se na bilo koji način student osjeti ugroženo i zabrinuto, odustanite.
Vodite brigu o cenzusu
Limit da roditelji ne plaćaju porez dogodine – 15.000 kuna, limit do kojeg student ne plaća porez – 60.600 kuna, o tim cenzusima student mora voditi računa. Nakon zarađenih neto 15.000 kuna u kalendarskoj godini roditelji gube pravo olakšice za dijete. Kad student prijeđe zaradu od 60.600 kuna neto u kalendarskoj godini, na njegovu prijeđenu razliku obračunava se porez po stopi od 24% te prirez koji se razlikuje prema mjestu prebivališta.
Studentu je tada umanjena neto zarada te na početku iduće godine može zatražiti povrat poreza s ovjerenim ispisom svoje zarade i plaćenog poreza i prireza koji studentski centar početkom iduće godine svima šalje na kućnu adresu. Svaka evidentirana uplata na žiro račun studenta, uključujući rad preko student servisa, stipendije, itd. računa se kao prihod kućanstva. Kako bi izbjegli stres prekoračenja limita, studenti mogu sami pažljivo bilježiti svaki prihod, eventualno tražiti ispis svih isplata u Poreznoj upravi ili koristiti pomoć besplatnih aplikacija, poput Sumirre, osobnog financijskog asistenta za studente koji prati prihod preko studentskog ugovora i pazi na porezne pragove.
Koristite digitalno bankarstvo
U raspolaganju i upravljanju novcem od velike će pomoći biti PBZ digitalno bankarstvo uz koje su plaćanje, praćenje stanja na računu te štednja jednostavni, brzi i sigurni. Nema odlaska u banku, nema čekanja. Jednostavno otvorite aplikaciju PBZ mobilnog bankarstva, odaberite funkcionalnost #withPAY i platite kontaktima direktno s ekrana prijave. #withSAVE omogućuje pak štednju malih iznosa tijekom cijelog dana direktno s ekrana prijave aplikacije PBZ mobilnog bankarstva, a da se pri tome nije potrebno ni prijavljivati. Uz ovu aplikaciju štednja će vrlo lako postati svakodnevna navika!
Kada trošite manje nego što ste očekivali ili kada odlučite ne kupiti svoju drugu čokoladu kako biste postigli veći cilj, jednostavno otvorite mobilnu aplikaciju i povucite virtualne kovanice i novčanice u svoju virtualnu kasicu.
Kada ste spremni prenijeti svoju dnevnu štednju s tekućeg na štedni račun, jednostavno potvrdite transakciju. Kako biste počeli koristiti #withSAVE, ugovorite štednju odabirom ikone #withSAVE na ekranu prijave ili u izborniku Štednja svoje aplikacije PBZ mobilnog bankarstva. #withSAVE možete koristiti u mobilnoj aplikaciji, no pregled vašeg #withSAVE štednog računa dostupan je i na PBZ internetskom bankarstvu.
Sadržaj donosimo u suradnji s PBZ-om
