Novo oceanografsko istraživanje utvrdilo je da bi do kraja ovog stoljeća zbog klimatskih promjena moglo nestati čak pola pješčanih plaža na svijetu. Velike promjene bi mogle nastati već do 2050. godine, dokad se predviđa da bi 10 do 12 posto plaža moglo nestati erozijom. U gusto naseljenim područjima istočne obale SAD-a, južne Azije i Mediterana, obala bi se mogla povući i do 100 metara.
Jedan od autora istraživanja objavljenog u časopisu Journal Nature Climate Change, Michalis Vousdoukas, kaže kako se radi o konzervativnim procjenama. Znanstvenici Istraživačkog centra Europske komisije te fakulteta iz Španjolske, Portugala i Nizozemske, analizirali su kako će na plaže utjecati podizanje razine mora i razorne oluje, a u svojim su projekcijama uzeli u obzir valove, sastav tla plaža, gradnju uz obalu i brane.
Prema istraživanju, na nestanak plaža najviše će utjecati porast razina mora i emisija stakleničkih plinova. Osim toga, gradnja u blizini obale mogu poremetiti prirodna kretanja plaža i zaustaviti procese obnavljanja pijeska. Tim nepogodama će najugroženije plaže biti u Australiji, Čileu, Kini, SAD-u, Rusiji, Meksiku, Argentini te na malim oceanskim otocima, poput Kariba, piše CNN.
Neprocjenjivi gubici
Znanstvenici su u svome radu naglasili važnost plaža, ističući kako one zauzimaju više od trećine ukupne svjetske obale koju štite od oluja. Važne su za turizam, ali i društvene aktivnosti u gradovima na obali.
"U mnogim dijelovima svijeta pješčane plaže imaju vrijednost koja se ne može direktno izraziti novčanom vrijednošću", naglasio je Vousdoukas.
Postoji jedno rješenje
Erozija je već napala plaže u brojnim urbaniziranim obalnim područjima u kojima je prisutna visoka gradnja i velik broj prometnica. Gradovi poput Miamija nastoje riješiti problem nasipavanjem tisuća tona pijeska ili gradnjom velikih lukobrana, no znanstvenici upozoravaju kako ovi skupi pothvati neće biti od velike koristi kada poraste razina mora, a oluje postanu učestale. No, rješenje postoji, a to je smanjivanje emisije stakleničkih plinova, kojim bi se moglo riješiti oko 22 posto predviđenih erozija.
"Ako pokušamo ostvariti ciljeve Pariškog dogovora mogli bismo smanjiti 40 posto erozije koju smo projicirali u našoj studiji", zaključio je Vousdoukas.
