Rak pluća, od kojega godišnje oboli 3000 Hrvata, više ne mora biti smrtonosna, već kronična bolest, zahvaljujući inovativnim terapijskim dostignućima i mogućnostima. Kako bi ukazala na važnost unaprjeđenja zdravstvenih ishoda u području liječenja raka pluća, Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ) povodom međunarodnog Tjedna svjesnosti o sigurnosti pacijenata organizirala je stručni panel "Europa jednakih mogućnosti (za pacijente s rakom pluća)" na kojem su predstavljeni rezultati opsežnog istraživanja The Economist Intelligence Unita. Rezlutate je predstavila dr. Mary Bussell i najavila kako će se istraživanju uskoro priključiti i Hrvatska koja će na taj način dobiti informacije o najboljim praksama u liječenju raka pluća u Europi, ali i relevantne podatke koji će pridonijeti u oblikovanju sveobuhvatnih i dugoročnih rješenja kako bi se pomoglo hrvatskim pacijentima u borbi protiv ove zloćudne bolesti. S ovom uglednom stručnjakinjom razgovarali smo o rezultatima istraživanja te praksama i mogućnostima liječenja te opake bolesti.
Što pokazuju prvi rezultati istraživanja o raku pluća koje je provedeno u 13 europskih zemalja?
Prvi val našeg istraživanja u 13 europskih zemalja još nije dovršen, tako da su u ovom trenutku naši nalazi tek preliminarni. Trenutačno pohađam radionice u svakoj zemlji kako bih stekla uvid u situaciju s rakom pluća, posebno zato što ishodi variraju ne samo između zemalja nego unutar nacionalnih granica. Razvijamo tablicu rezultata i profile zemljama koji će se koristiti za razumijevanje kako je rak pluća integriran unutar svakog zdravstvenog sustava i kako bismo ga mogli usporediti s drugim zemljama u projektu. Naša će studija ukazati na politike, programe, smjernice i pristupe njezi usmjerenoj na pacijenta kako bi potaknula raspravu o potrebi promjene u sagledavanju i liječenju raka pluća. Rezultati će biti dostupni u završnom izvješću koje će uključivati profile zemalja i sveobuhvatnu analizu. Do sada smo primijetili da se pojavljuju pojedine dobre prakse kada je riječ o raku pluća u svim zemljama, ali nijedna pojedinačna zemlja nema visoku ocjenu. Radionice koje provodimo u svim zemljama omogućuju nam da dublje zaronimo u pitanja vezana uz ovu temu unutar svake zemlje, što nam omogućuje da istražimo razlike unutar jedne zemlje, kao i između svake zemlje u našoj studiji. Veselim se što ćemo moći podijeliti rezultate kada se prvi val našeg istraživanja dovrši u ljeto.
Opišite nam ciljeve djelovanja The Economist Intelligence Unita.
The Economist Intelligence Unit (EIU), član The Economist Groupa i sestrinska tvrtka časopisa The Economist, provodi studiju o ishodima u liječenju raka pluća u Europi. Unatoč nedavnom napretku u otkrivanju i liječenju raka pluća, ishodi liječenja i stope smrtnosti od raka pluća u Europi tek se polako poboljšavaju. Naš rad ispituje trenutačnu situaciju u 13 europskih zemalja, istražujući bitne politike i strukture, kao i screening, dijagnozu, liječenje i sustave uključene u promicanje i pružanje tih usluga. Inicijativa EIU-a nastoji proširiti znanje i potaknuti raspravu oko prioriteta za poboljšanje pristupa skrbi u svakoj zemlji u našoj studiji, kao i u cijeloj Europi. Cilj našeg rada je istražiti kako različita politička okruženja mogu djelomično prouzročiti varijacije u ishodima u liječenju raka pluća. Naša je inicijativa osmišljena kako bi informirala kreatore politika, tijela javne zdravstvene zaštite i društvo u cjelini o najhitnijim pitanjima kada je riječ o raku pluća i predložila platformu za djelovanje.
Kako se mogu unaprijediti zdravstveni ishodi u području liječenja raka pluća?
Nadamo se da naše istraživanje može biti poticaj za poboljšanje zdravstvenih ishoda za osobe koje se suočavaju s dijagnozom raka pluća. Bolji nacionalni planovi za prevenciju raka, poboljšane kliničke smjernice za rak pluća, povećana svijest o čimbenicima rizika i rano otkrivanje važni su čimbenici poboljšanja ishoda. Napravili smo velike korake u dijagnosticiranju i liječenju raka pluća u posljednjih nekoliko godina, ali, unatoč tim naprecima, kasna dijagnoza predstavlja prepreku za bolje ishode i stope preživljenja. Postizanje boljih ishoda dvosmjerni je izazov: moramo osigurati da se osobama s rizikom od raka pluća pruži skrb koju trebaju kako bi se bolest mogla otkriti i liječiti što je prije moguće, ali moramo poboljšati i napore kako bismo uopće spriječili pojavu bolesti.
Što za Hrvatsku znači sudjelovanje u drugom valu istraživanja The Economist Intelligence Unita?
Oduševljeni smo što Hrvatska sudjeluje u drugom valu istraživanja koji će započeti potkraj ovog mjeseca. Želimo istražiti nezadovoljene potrebe i identificirati prilike za poboljšanje brige za pacijente i liječenje pacijenata oboljelih od raka pluća u Hrvatskoj, dok istodobno želimo razumjeti kako vaše iskustvo može pridonijeti brizi o pacijentima diljem Europe. Uzbudljivo je vidjeti evoluciju vašeg Nacionalnog plana protiv raka i uočiti gdje ste bili uspješni u borbi protiv raka, dok istodobno želimo ponuditi uvid u to kako Hrvatska može maksimalno iskoristiti prilike za daljnje poboljšanje. Pogledat ćemo pobliže svaki od pokazatelja koje mjerimo unutar naših pet područja, uključujući procjene vezane uz ranu dijagnozu, liječenje, podršku i palijativnu skrb, te zajedničko donošenje odluka, kao i politike vezane uz zagađenje zraka i uporabu duhana. Razmjena najboljih praksi između zemalja može pomoći svim zemljama da poboljšaju ishode za rak pluća unutar svojih nacionalnih granica i diljem Europske unije.
Što je preduvjet da bi svi pacijenti oboljeli od raka pluća imali jednak pristup pravovremenoj dijagnostici, najučinkovitijim metodama liječenja i inovativnim lijekovima?
Da moram sažeti sve preduvjete nužne za osiguravanje pravovremene dijagnoze i učinkovitih metoda liječenja za sve pacijente u jedan preduvjet, rekla bih da je to osviještenost. Riječ je o osviještenosti svih dionika o važnosti poboljšanja ishoda u liječenju raka pluća – od opće populacije koja maksimalno mora brinuti o vlastitom zdravlju, preko kliničara koji trebaju osvijestiti prednosti ranog otkrivanja raka pluća, pa do zdravstvenih sustava koji trebaju koristiti dijagnostičke testove i pokrenuti tretmane bez odgađanja.
Što bi Hrvatska trebala učiniti kako bi se vrlo loša statistika petogodišnjeg preživljenja pacijenata oboljelih od raka pluća, koja je ispod 10 posto, popravila?
Petogodišnje stope preživljenja za rak pluća u cijeloj Europi nisu dobre, osobito kada uzmemo u obzir da su stope preživljenja za rak dojke i rak prostate u 90-postotnom rasponu.
Stope se iskazuju u vremenskim intervalima od pet godina. U Hrvatskoj su petogodišnje stope preživljenja raka pluća sljedeće:
· između 2000. i 2004. – 11,2%
· između 2005. i 2009. – 10,6%
· između 2010. i 2014. – 10%
Ovo su posljednji dostupni podaci. Trenutačno se nalazimo u posljednjim mjesecima sljedećeg petogodišnjeg razdoblja, od 2015. do 2019., pa će proći neko vrijeme prije nego što će podaci iz tog razdoblja biti dostupni. Trenutačno je petogodišnje preživljenje u Hrvatskoj oko 10 posto, ali se smanjilo s 11,2 posto u razdoblju od 2000. do 2004. godine. Ovim ćemo istraživanjem pokušati razumjeti zašto su stope petogodišnjeg preživljenja pale, a ne porasle. Tada ćemo moći pružiti smisleni uvid u problem koji će, nadam se, poboljšati živote ljudi u vašoj prekrasnoj zemlji.
Sadržaj donosimo u suradnji s Koalicijom udruga u zdravstvu
