Registracija
Ako imaš Voyo pretplatu, registriraj se istim e-mailom i čitaj net.hr bez oglasa! Saznaj više
Toggle password visibility
Toggle password visibility
Već imaš račun?
Obnovi lozinku
OPREZ U PRIRODI /

Skrivene opasnosti: Neke biljke su izrazito opasne, a trovanje može dovesti čak i do smrti

Jedna od najčešćih aktivnosti u prirodi je sakupljanje divljeg češnjaka, no upravo tu vrebaju velike opasnosti. Biljka s kojom se najčešće zamjenjuje je kozlac, koji je također čest u našim krajevima

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx

Jeziva legenda iz predrimske Sardinije govori o tome kako su fenički doseljenici koristili moćan otrov, otrovnu trbulju, za ritualna ubojstva starijih osoba i pogubljenje zločinaca. Kako prenosi The Independent, toksin ove biljke izazivao je zlokobnu, fiksiranu grimasu – "risus sardonicus" iz antičkih grčkih tekstova, danas poznat kao "sardonski osmijeh" – koji je posljedica teških grčeva mišića lica.

Ove i druge zastrašujuće priče istražene su u knjizi "The Atlas Of Deadly Plants" (Atlas smrtonosnih biljaka), djelu stručnjakinje za vrtlarstvo i autorice Jane Perrone, koja otkriva fascinantnu povijest toksičnih biljaka. Mnoge od biljaka koje opisuje i danas se mogu pronaći u prirodi diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj. U nastavku izdvajamo neke od najopasnijih koje rastu na našem području.

"Sardonski osmijeh" i otrovna trbulja u Hrvatskoj

Gutanje otrovne trbulje izazivalo je nasilne konvulzije, ukočenost mišića, proširene zjenice, halucinacije, obilno znojenje i akutne probleme s disanjem. U najtragičnijim slučajevima, žrtve bi pretrpjele srčani udar ili katastrofalno zatajenje organa, što je dovodilo do smrti.

Otrovna trbulja (Conium maculatum), poznata i kao velika trbulja, pripada porodici štitarki (mrkve) i autohtona je biljka u Europi, što znači da je rasprostranjena i u Hrvatskoj. Raste na vlažnim mjestima poput područja uz potoke i rijeke, u jarcima, uz rubove cesta i na zapuštenim zemljištima. Izgledom podsjeća na divlji celer ili pastrnjak.

"Problem je što članovi porodice mrkve izgledaju vrlo slično. Divlja mrkva i pastrnjak nalikuju nekim vrlo smrtonosnim vrstama, pa čak i iskusni sakupljači nerado diraju ovu porodicu biljaka jer pogreška može biti kobna," upozorava Perrone.

Skrivene opasnosti: Neke biljke su izrazito opasne, a trovanje može dovesti čak i do smrti
Foto: Shutterstock

Kako ne zamijeniti divlji češnjak s kozlacem

Jedna od najčešćih aktivnosti u prirodi je sakupljanje divljeg češnjaka, no upravo tu vrebaju velike opasnosti. Biljka s kojom se najčešće zamjenjuje je kozlac, koji je također čest u našim krajevima.

"Nažalost, ljudi zamjenjuju razne biljke za divlji češnjak. Jedna od najčešćih zamjena je kozlac (Arum maculatum), koji u proljeće razvija listove u obliku strijele vrlo slične listovima divljeg češnjaka," objašnjava autorica. Kozlac je u Hrvatskoj široko rasprostranjen, a najčešće raste u sjenovitim i vlažnim listopadnim šumama te uz rijeke i potoke. "Do zamjene ne bi trebalo doći jer divlji češnjak ima zaista prepoznatljiv miris, ali netko tko nije dovoljno istražio ili nije bio na terenu sa stručnjacima lako može pogriješiti."

Dodaje kako kozlac ima užasan okus koji nimalo ne podsjeća na češnjak, pa se nada da bi većina ljudi primijetila grešku prije nego što pojede veću količinu.

Skrivene opasnosti: Neke biljke su izrazito opasne, a trovanje može dovesti čak i do smrti
Foto: Shutterstock

"Raste u živicama i uz rubove zapuštenih zemljišta. Ako protrljate bilo koji dio biljke o kožu, njezin sok će izazvati opekline," upozorava Perrone. "Njegove male crvene bobice privlače djecu, ali su vrlo gorkog okusa, pa ih većina djece, nadamo se, ispljune prije nego što nastane veća šteta."

Tisa: Drvo smrti u šumama Gorskog kotara i Plitvica

"Ako ste ikada bili u crkvenom dvorištu, vjerojatno ste vidjeli stablo tise. One su usko povezane sa smrću i uskrsnućem. Svi dijelovi ovog stabla su otrovni," kaže Perrone. Tisa (Taxus baccata) je autohtona europska vrsta, a u Hrvatskoj raste u šumskim zajednicama, osobito na sjenovitim i vapnenačkim staništima. Poznata staništa uključuju područje Gorskog kotara, poput Vražjeg prolaza kod Skrada i Kamačnika kod Vrbovskog, te Nacionalni park Plitvička jezera.

"Crvene bobice, odnosno mesnati ovoj sjemena, okružuju izuzetno toksičnu sjemenku. Kemikalije unutar nje nazivaju se 'Pandorinom kutijom' spojeva. Glavni među njima, taksinski alkaloidi, uzrokuju zatajenje srca," objašnjava. "Dolazi do aritmije i usporavanja rada srca jer ti spojevi blokiraju natrijeve i kalcijeve kanale u srcu. Sjemenke su izuzetno otrovne i ne postoji protuotrov."

Simptomi trovanja

Mnogi ljudi imaju pogrešnu predodžbu o trovanju biljkama, često pod utjecajem filmskih scena.

"To se ne događa kao u filmovima, gdje netko nešto pojede i sekundu kasnije padne na pod. Većina trovanja biljkama ne funkcionira tako. Mnogi slučajevi počinju s gastrointestinalnim simptomima: mučninom, povraćanjem i proljevom. Vremenski razmak može biti od nekoliko minuta do nekoliko dana," ističe Perrone.

"Kod nekih gljiva opisanih u knjizi, prođe i do dva tjedna prije nego što toksini počnu djelovati. Ako ste zaboravili što ste jeli prije dva dana, mogli biste pomisliti da imate samo želučanu virozu."

Ono što slijedi je posebno opasno. Simptomi se mogu povući i osoba se počne osjećati bolje, no upravo tada toksini napadaju unutarnje organe, što može dovesti do trajnih oštećenja ili smrti.

Savjeti za sigurno sakupljanje bilja

Perrone naglašava da njezina knjiga nije poziv protiv sakupljanja bilja, već poziv na oprez i edukaciju.

"Učestalost trovanja biljkama danas je znatno manja nego u prošlosti. Samo pet posto slučajeva prijavljenih centrima za kontrolu trovanja u Sjevernoj Americi i Europi odnosi se na biljke. Mnogo je veća vjerojatnost da ćete se otrovati ugljičnim monoksidom u kući ili kućanskim kemikalijama."

Ipak, oprez je nužan. Navodi slučaj iz 2002. godine kada je osam turista u Škotskoj pojelo curry s korijenjem za koje su mislili da je jestivo, a kasnije je identificirano kao otrovna trbulja. Svi su imali simptome trovanja, a četvero je završilo u bolnici zbog napadaja i konvulzija.

"Moje glavno upozorenje je da morate biti educirani. Nije svaka biljka jestiva i morate biti 1000 posto sigurni da je biljka koju berete prava," zaključuje.

Kao opće pravilo za roditelje, Perrone savjetuje: "Svoju sam djecu učila od najranije dobi da ne smiju jesti ništa bez pitanja. Mnoge nesreće događaju se kada netko u grupi kaže: 'Da, znam ovu biljku', a zapravo ne zna. Ne želim ljude odvratiti od zajedničkog sakupljanja, samo želim da u to idu s punim znanjem."

POGLEDAJTE GALERIJU 

POGLEDAJTE VIDEO Recept za ukusni obrok koji spaja hrskavo i svježe: Pripremite tortilje s komadićima piletine

 

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Još iz rubrike
Pročitaj i ovo
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Regionalni portali
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Još iz rubrike