Početak komunikacije za izražavanje osjećaja još u viktorijanskom dobu bilo je darivanje cvijeća. Poznavanje jezika cvijeća - floriografija - smatralo se dijelom općeg znanja. Cvijeće za groblje nosi mnoge simbolike ovisno o boji, vrsti, legendama i veličini buketa.
Koje je najčešće cvijeće za groblje
Na svijetu postoji milijun različitih vrsta cvijeća, ali se neko cvijeće nosi i koristi samo za određene prilike. Cvijeće za groblje se nosi za sprovode, blagdan Svih svetih, Božić i ostale blagdane i godišnjice.
Cvijeće za sprovod
U ovakvim tužnim prigodama izražava se odnos prema preminulom, ali i prema obitelji koja tuguje. Uz cvijeće za sprovod na groblje se najčešće nosi cvijeće s posljednjim pozdravom i potpisom. Najčešće cvijeće za sprovode su kale i ljiljani - oni simboliziraju odlazak duša na drugi svijet ili nevinost ako je osoba preminula mlada. Osim toga, za sprovode se nose ruže, orhideje, gerberi i margarete. Vrsta cvijeća i boja ovisit će o spolu i godinama preminule osobe. Tako je prikladno za žene odabrati crvene, zelene, roze ili narančaste tonove cvijeća, a za muškarce se nose plavi, smeđi, zeleni i crveni tonovi.
Cvijeće za Sve svete
Blagdan Svih svetih slavi se još od 4. stoljeća, a nastaje kao spomen svim mučenicima. Slavi se u različitim religijama, a obilježava se prisjećanjem na naše najdraže koji više nisu s nama. U nekim krajevima Hrvatske naziva se i Sesvete, Sisveti, Sisvete ili Svisveti. U crkvi se spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenoga. Na ovaj dan posjećuju se groblja i nosi se cvijeće za groblje te se pale lampioni za groblje jer ono postaje mjesto zahvala i prisjećanja.
Na Sve svete cvijeće koje se nosi na groblje su: krizanteme, ruže, orhideje, margarete, špine te ukrasni kelj. Ovo su biljke koje se najčešće nalaze u aranžmanima za Sve svete. Krizantema ima posebnu simboliku jer predstavlja žaljenje, prolaznost i žaljenje, a posebno je zanimljivo to što cvjeta isključivo u doba studenoga.
Žute krizanteme predstavljaju ljubav, a bijele iskrenost. Žuta boja cvijeća je ona koja budi osjećaj sreće i radosti te je simbol prijateljstva. Bijela boja cvijeća označava čistoću, mir i simbol je nevinosti, duhovnosti i svetosti. Narančasti buketi predstavljaju energiju i toplinu. Ružičaste boje cvijeća za groblje predstavljaju otmjenost, mladost, nevinost i sreću. Crvena boja simbolizira strast, ljepotu i hrabrost.
Cvijeće za Božić i ostale blagdane
Božićni i novogodišnji blagdani vrijeme su i povod za darivanje, ali i posebno prisjećanje na naše najdraže koji više nisu s nama. Osim uobičajene božićne zvijezde, kao cvijeće za groblje može se nositi adventski vijenac. Četiri svijeće na njemu označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti - stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i kraj. Adventski i novogodišnji aranžmani znaju biti ukrašeni ukrasnim keljom, šipkom i češerima.
Simbolika cvijeća
Svaki cvijet ima svoju simboliku u jeziku cvijeća. Pronašli smo simboliku cvijeća koje se najčešće nosi za groblje:
- božur - čast i bogatstvo
- hortenzija - srdačnost
- kala - elegancija i luksuz
- karanfil - šareni je odbijanje, žuti preziranje, bijeli talent, a ostali predstavljaju fascinaciju i žensku ljubav
- krizantema - volim te, ljubav ili iskrenost
- ljiljan - ljubičasti je sreća, žuti neistinitost, a bijeli nevinost i čistoća
- mimoza - ljubaznost
- tulipan - žuti je nesretna ljubav, crveni je ljubav, a šareni prelijepe oči
- iris - nada i vjera, strast
- narcis - žuti predstavlja prezir
- ruža - ljubav
- suncokret - obožavanje, zajedništvo, ponos
- gerber - čistoća
- lavanda - nepovjerenje
- orhideja - ushićenost, ljubav i ljepota
- zumbul - postojanost
Zanimljive legende o nastanku cvijeća
Postanak različitih vrsta cvijeća datira iz davnog doba, pa se tako uz neke vrste vežu i zanimljive legende.
Legenda o karanfilu
Legenda govori kako se boginja Artemida vraćala sa Zeusom i Latonijem sa zabave i tada vidjela kako svirač flaute plaši i rastjeruje sve životinje svojim zvukovima. Jako se naljutila na to i ustrijelila ga je. Nakon toga osjetila je milost i pokajanje pa je tražila Zeusa da ga pretvori u crveni cvijet. Radi toga se karanfili često nazivaju i cvijetom Zeusa, mudrog i moćnog boga.
Legenda o ružama
Afrodita je po staroj Grčkoj predaji imala ljubavnika kojeg je jako voljela. On je bio strastveni lovac. Jednog dana odlučio je krenuti u lov iako ga je ona molila da ne ide, kao da je znala da će u lovu poginuti. Nakon nekog vremena kad se nije vratio, Afrodita ga je krenula tražiti. Pronašla ga je kako leži mrtav na oštrom kamenju pa zamolila Zeusa da ga oživi. On to nije mogao učiniti, ali je odlučio da će ga svake godine vraćati u žive na tri mjeseca. Na kraju je odlučio kako će iz svake njezine prolivene kapi krvi nastati po jedan predivan cvijet - ruža.
Legenda o ljiljanu
Ljiljan je u staroj Grčkoj bio posvećen Heri, kraljici neba, braka i potomstva. Vjerovalo se kako su ljiljani nastajali iz kapljica njezina mlijeka koje su padale na zemlju dok je dojila Herkulesa. Legenda također govori kako su neke od kapi pale na nebo i od njih je nastala Mliječna staza. Ljiljan je i rajski cvijet i predstavlja ljepotu, sreću, besmrtnost i spas. Simbol je čistoće Blažene djevice Marije jer se po jednoj legendi govori da tri dana nakon ukopa u grobnici više nije bilo njezinog tijela već samo veličanstveni buket ljiljana.
