Znate onu: 'Tko jednom prevari, prevarit će opet'? Pa, sad je i znanstveno dokazano... I da, takvim ljudima stvarno ne možemo vjerovati.

Takozvani serijski karakteri nastavit će varati ako su to već jednom napravili, a u radu naslovljenom The brain adapts to dishonesty stručnjaci tvrde da svaki puta kada osoba iznova laže, to čini sve lakše i lakše, piše Elite Daily.

A tajna se krije u amigdali - regiji u mozgu koja negativno odgovara na ljudsko laganje, ali svaki put kada smo iznova i iznova neiskreni, ona sve više slabi.

Osjećamo sve manju i manju krivnju

"Čini nam se da smanjena aktivnost na ponavljanje neiskrenih djela smanjuje emocionalnu vezu s tim djelima i odlukama", pišu znanstvenici, a jedan od autora studije i istraživač s neuroznanstvenog Instituta na Princetonu, Neil Garrett, za Elite Daily je izjavio: "Ideja je ta da kada prvi put prevarimo, zbog toga se osjećamo loše. A zatim se sljedeći put osjećamo malo manje loše, i tako dalje, i tako dalje. A to onda dovodi do činjenice da smo spremni varati bilo kada."

"Ono što naša, ali i brojne druge studije pokušavaju reći jest da je ono što nas spriječava od toga da varamo - naša emocionalna reakcija na varanje; koliko se loše nakon toga osjećamo. A proces adaptacije smanjuje tu reakciju, zbog čega varamo češće. Serijski varalice možda su se u početku osjećali loše zbog toga što varaju, ali nakon što su toliko puta prevarili jednostavno su se adaptirali i više se jednostavno ne osjećaju loše zbog toga. Druga je mogućnost da se nikada i nisu osjećali loše zbog toga što varaju, pa kod njih nije ni trebalo doći do adaptacije, oni su bili u redu s tim od samog početka", dodaje.

Ako lažete, dobit ćete nagradu. I lagali su

Zbog toga se može dogoditi da se male i naizgled nevine laži koje govorimo partneru, prijateljima, roditeljima ili kolegama na posljetku pretvore u ogromne laži, jer se više ne znamo nositi s njima.

Neil je također dodao da će trebati modificirati studiju kako bi vidjeli koliko je zaista utjecaj varanja na amigdalu u mozgu. "Mislim da će ključna razlika biti u tome što se varanje u vezama obično događa u kraćim periodima nego u ovoj studiji. Stoga moram odgovoriti na pitanje događa li se adaptacija u sporijim vremenskim skalama i može li se generalizirati na ostale tipove ponašanja koje smatramo odbojnima, poput prevare, nasilja i tako dalje."

Autori studije do ovog su zaključka došli tako što su testirali koliko su njihovi sudionici sposobni lagati. Ljudima su pokazali staklenku napunjenu kovanicama i rekli im da partneru, kojemu je pokazana samo mutna slika, pomognu otkriti koliko je kovanica unutra. Ali kad su im znanstvenici rekli da će primiti novčanu nagradu ako njihov partner precijeni količinu kovanica u staklenci, ljudi su bili skloniji laganju - što je izazvalo odgovor amigdale.