"Prva faza lockdowna u Europi, ta krizna situacija, nije imala velikog utjecaja na seksualni život ljudi. Očekivao sam da će više ljudi reći da je pod stresom i da im je seks zadnja stvar", otkriva u emisiji Briefing najpoznatiji hrvatski seksolog, predstojnik Katedre za seksologiju na Odsjeku za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer.

On je s kolegama iz sedam zemalja Europske unije i Turske u svibnju i lipnju prošle godine proveo istraživanje o utjecaju lockdowna na seksualni život parova koji žive zajedno bez obzira jesu li u braku. Na pitanja im je odgovorilo oko 5000 ljudi prosječne dobi od 38 do 39 godina, piše Jutarnii list.

"Zanimala nas je seksualna motivacija ljudi u odnosu na vrijeme prije pandemije. Pitali smo ih i o kvaliteti veze jer jako dobro znamo da seksualni život jako ovisi o tome kakvi su odnosi među partnerima. Na moje veliko iznenađenje, otkrili smo da se kod nešto više od polovice ispitanika nije promijenio interes za seksom. Slijede oni kod kojih je interes porastao, njih nešto manje od 30 posto. Treća, najmanja grupa od oko petine uzorka, je rekla da im se interes smanjio", govori Štulhofer.

Ženama se interes smanjio, muškarcima povećao

Istaknuo je kako je u Nizozemskoj bilo daleko više onih koji su rekli da im je interes za seksom porastao, što vjerojatno ima veze s njihovim radnim navikama te su u lockdownu imali više slobodnog vremena. U Turskoj su pak na anketu odgovorile većinom žene i daleko više njih nego u Nizozemskoj je priznalo da im se interes za seksom smanjio. Generalno je među onima kojima se interes povećao više muškaraca. Kod žena se češće interes smanjio, ali ih to manje muči nego muškarce.

"U svijetu je provedeno dosta studija o utjecaju pandemije na seksualni život i sve se uglavnom slažu da se najviše promijenio seksualni život osoba koje žive same. Kod njih se primjećuje povećano korištenje tehnologija, društvenih mreža, pornografije i online alata za supstituiranje osjećaja izolacije i nemogućnosti seksualnog kontakta", kaže Štulhofer dodajući kako inozemne studije već neko vrijeme pokazuju trend manje učestalosti seksualnih kontakata među ljudima. Sve je, ističe, više stvari koje zaokupljaju našu pažnju i to istiskuje ili smanjuje vrijeme potrebno za pojavu seksualne fantazije i erotiku.

"Današnja većinom besplatna online pornografija je postala prilično uobičajeni partner pri masturbaciji muškaraca i žena. U tom smislu je ona normalizirana. Kod mlađih ljudi uvijek postoji strah da im pornografija stvara sliku kako bi seks trebao izgledati. Radili smo puno istraživanja i čini se da ima negativnih efekata kod manjine mladih koji zasta misle da je pornografija seks te im ona postaje supstitucija za seksualni život", kaže on.

Sve se više ljudi javlja na seksualnu terapiju

No kod velike većine s vremenom prevladaju stvarni seksualni kontakti i pornografija ostaje jedna vrsta fantazije, filmskog žanra. Mladi ljudi koji imaju problematično obiteljsko okuženje su u većem riziku da će korištenje pornografije za njih imati negativne posljedice jer im nedostaje samopouzdanja i samopoštovanja", objašnjava Štulhofer.

Prema njegovim riječima, sve se više ljudi javlja na seksualnu terapiju koju on provodi. Uglavnom su to oni koji godinama imaju neke probleme i sad ih je kriza potakla da ih krenu rješavati. U kriznim situacijama, kaže, pada broj vjenčanja pa se to očekivano sad događa u Hrvatskoj, ali i razvoda jer su oni vrlo stresni pa ljudi ne žele uzrokovati dodatnu krizu, piše Jutarnji.