Međunarodni dan žena tradicionalno se obilježava u mnogim zemljama diljem svijeta. Podsjetnik je to na sve ono što su žene postigle kako bi uživale jednaka prava kao muškarci. Pravo glasa, pravo na obrazovanje i ostala temeljna prava koja su osigurana zakonima stekle su upravo hrabre žene u toj dugotrajnoj borbi za ravnopravnost spolova. ''Ne smijemo zaboraviti kako nam nijedno pravo nije darovano, za sva smo se morale izboriti'', rekla je Svjetlana Knežević, voditeljica programa Zagovaranje i praćenje zakonodavnih procedura, javnih politika i provedbenih mjera. No, iako danas živimo u demokratskom društvu, nasilje nad ženama najčešći je oblik kršenja ljudskih prava. Problem je to koji je i dalje prisutan ne samo u Hrvatskoj, nego i šire.
Poražavajuća statistika
Iza fasade civiliziranog i modernog društva krije se poražavajuća statistika jer svakih 15 minuta jedna žena je zlostavljana, ekonomsko nasilje u partnerskom odnosu u Hrvatskoj trpi svaka treća žena, a samo jedna od 15 do 20 žena prijavi silovanje. Mnoge su žene osjećaju bespomoćno jer se boje iz više razloga prijaviti zlostavljača. Prstom se manje upire prema počinitelju nasilja, a krivca traži u ponašanju žene.
''Sudski proces za silovanje, do prvostupanjske pravomoćne presude, traje u prosjeku tri godine, dok je minimalna zatvorska kazna za silovatelja samo godinu dana, pri čemu počinitelj često iziđe na slobodu nakon što odsluži dvije trećine kazne, zbog uzornog vladanja. Žene žrtve nasilja nerijetko odgađaju reakciju zbog egzistencijalne zavisnosti i straha od nasilnika, odnosno nemaju povjerenja da će ih sustav štititi ukoliko odluče napustiti ovakav odnos'', napominje Svjetlana Knežević.
Problem cijelog društva
Iako je veliki broj žrtava prisiljen na šutnju o gorkom iskustvu, ono nikako ne bi trebalo ostati skriveno ispod tepiha. Otvaranje Pandorine kutije nasilja samo je jedan od koraka u rješavanju problema. Iako živimo u 2018. godini još uvijek je potrebno puno toga učiniti kako bi se ženama pružila pomoć i zaštita. Okretanje glave od nasilja koje događa unutar četiri zida nije samo privatan problem zlostavljanje žene nego cijelog društva.
''Nasilje prema ženama uzrokovano je duboko ukorijenjenim patrijarhalnim obrascima ponašanja, stavom da žene vrijede manje od muškarca, da su manje sposobne, manje racionalne, manje pametne. Zlostavljač vrlo često ima narcisoidnu ličnost te je vješt u manipulaciju tuđeg mišljenja i samo predstavljanja, što nerijetko rezultira dodatnim ukidanjem socijalne podrške žrtvi, stigmatizacijom i osuđivanje, često čak i od strane bližnjih i zajedničkih prijatelja/ica'', ističe Knežević.
Uvriježeno je mišljenje kako su zlostavljači alkoholičari, manje obrazovani i nižeg socijalnog statusa, te da je takav i profil zlostavljanih žena. U pitanju može biti vaša susjeda, prijateljica, sestra ili majka, a sutra vaša kćer. ''Nasilna ponašanja trebaju naići na nepokolebljivu osudu cijelog društva. Nasilnika se ne smije opravdavati i pronalaziti izlika za njegove postupke, a žrtvu se treba osnažiti, a ne joj nametati dodatni osjećaj krivnje i srama. Oporavak i novi život žrtve nasilja uvelike ovisi o socijalnoj mreži podrške koju ima, ukoliko ona izostaje i posljedice nasilja su dulje prisutne i teže savladive'', smatra Knežević.
Skloništa za žrtve
I dok traje ta borba, žene spas pronalaze u skloništima za žrtve (sigurne kuće) koje su važan alat u borbi protiv nasilja nad ženama. To je njihovo mjesto mira i sigurnosti tijekom ružne životne epizode koja im se događa. Sigurne kuće za žene su mjesto psiho-fizičkog opravka koje im je potrebno kako bi ponovno stale na noge i vratile kontrolu u svoje živote. ''Koliko će nasilje ostaviti posljedice na psihološko zdravlje žene ovisi o podršci njezine okoline i toga da se krene skidati stigma sa žena koje su proživjele nasilje. Bitno je istaknuti kako nedostaje preko 700 mjesta u skloništima za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja'', napominje Svjetlana Knežević.
Potrebna je sinergija
Potrebno je neumorno raditi na iskorjenjivanju nasilja nad ženama koje ostavlja ozbiljne posljedice. Jedan od načina je i bolja suradnja i aktivnost među nadležnim institucijama za koju je potrebna sinergija društva. Među najvažnijim instrumentima u borbi protiv nasilja nad ženama je Istanbulska konvencija koja za cilj ima sprječavanje nasilja i zaštitu žrtava, a koju Hrvatska nije ratificirala.
''Hrvatska nema nacionalnu politiku koja bi se bavila svim oblicima nasilja prema ženama, nego samo za nasilje u obitelji. Dakle, Hrvatska ne čini dovoljno da zaštiti žene žrtve rodno uvjetovanog nasilja, pravni okvir je potrebno poboljšati kako ne bi bio podložan osobnim interpretacijama pojedinog suca ili sutkinje. Nužno je raditi na edukaciji i osvještavanju policajaca i policajki, socijalnih radnika i radnica, sudaca i sutkinja. Upravo zbog svega navedenog smatramo kako je neophodno da kao moderno, demokratsko, europsko društvo što prije ratificiramo Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji'', poručila je Knežević.
Nasilje prema ženama nedopustivo je kršenje ljudskih prava, a kako bi djelovali u pozitivnom pravcu kao društvo udruga B.a.B.e poziva da dođete u četvrtak na noćne marševe za Dan žena, koji se ove godine organiziraju u tri grada - Zagreb, Split i Rijeka. ''Dođite, informirajte se i educirajte, postanite dio pozitivne promjene u društvu!'', zaključila je Svjetlana Knežević.
