Dugotrajni i intenzivni problemi u probavi praćeni bolovima i smetnjama poput plinova, zatvora, proljeva ili izmjenama zatvora i proljeva tijekom dužeg razdoblja mogu snažno narušiti kvalitetu života. Bolovi u trbuhu i loša probava mogu značiti čitav niz različitih stanja, pa mnogo ljudi ne zna što je točan uzrok tog stanja ili im treba mnogo vremena da dođu do dijagnoze. O jednoj od najčešćih dijagnoza kod ljudi s ovakvim simptomima - sindromu iritabilnog crijeva - porazgovarali smo s dr. Dinkom Bekićem, specijalistom gastroenterologije i hepatologije Kliničke bolnice Sveti Duh, gdje se inače i nalazi Referentni centar za funkcijske bolesti gastrointestinalnog sustava.
Koji su simptomi sindroma iritabilnog crijeva, kako ih možemo prepoznati i kako se postavlja dijagnoza? Koga najčešće pogađa sindrom iritabilnih crijeva i zbog čega se pojavljuje ova bolest?
„Sindrom iritabilnog crijeva je jedna od najčešćih bolesti probavnog sustava karakterizirana bolovima u abdomenu i poremećajima defekacije. Dijagnoza se postavlja na temelju zadovoljenih pozitivnih kriterija (Rome IV), u slučaju odsutnih alarmantnih simptoma kao što su pojava krvi su stolici, značajnog gubitka na tjelesnoj masi i tome slično“, objašnjava doktor Bekić.
„Uzrok sindroma nije još u potpunosti jasan. Posljedica je interakcije više faktora, a sam uzrok je definiran kao poremećaj interakcije osovine crijevo-mozak. Simptomi sindroma iritabilnog crijeva kao što su distenzija abdomena, oštra/tupa bol u abdomenu te poremećaj u broju stolica ili poremećaj konzistencije stolice često započinju u adolescenciji i postupno napreduju. Bolest se može prezentirati u obliku u kojem više dominiraju proljevi, u obliku u kojem pacijent više pati od opstipacije, ali i u mješovitom obliku. U slučaju oblika bolesti s dominantnim proljevima svakako je bitno isključiti celijakiju te upalnu bolest crijeva kao uzrok tegoba. Stručna društva ne preporučaju kolonoskopiju u dijagnostici sindroma iritabilnog crijeva u osoba mlađih od 45 godina te u slučaju odsutnosti alarmantnih simptoma koje smo već naveli, dakle krvi u stolici i osjetnog gubitka tjelesne težine“, napominje dr. Bekić.
Važnost dobre suradnje liječnika i pacijenta
Kako izgleda postupak liječenja? Može li se sindrom iritabilnih crijeva tretirati lijekovima ili je nužna prilagodba prehrane i životnih navika?
„Liječenje sindroma iritabilnog crijeva izazovno je iz više razloga. Prvi korak je svakako postavljanje točne dijagnoze. U pojedinim slučajevima pacijenti potraže medicinsku pomoć tek nakon što godinama imaju tegobe. Po postavljanju dijagnoze sindroma iritabilnog crijeva, jedan od najvažnijih koraka u postizanju optimalnog terapijskog učinka je uspješna i pozitivna interakcija liječnika i pacijenta“, ističe naš sugovornik.
„Liječenje navedenog sindroma obuhvaća promjene životnih navika, promjenu prehrane, psihološku potporu, poticanje fizičke aktivnosti te lijekove. Obzirom da čak do 80 posto pacijenata navodi da su simptomi vezani uz hranu, modifikacija prehrane i suplementacija određenim dodatcima prehrani igraju važnu ulogu“, istaknuo je.
Kakvi se suplementi i dodaci prehrani preporučuju kod pacijenata koji pate od sindroma iritabilnog crijeva?
„Jedna od najpoznatijih dijeta je svakako FODMAP dijeta. Od dodataka prehrani potrebno je izdvojiti vlakna, butiratnu kiselinu, kao i probiotike“, navodi dr. Bekić. FODMAP dijeta je režim prehrane u kojem se regulira unos ugljikohidrata kratkog lanca čiji je akronim fermentirajući oligo, di, mono-saharidi i polioli. Tu vrstu ugljikohidrata nalazimo u fruktozi, laktozi, mahunarkama te sugar free proizvodima kao zamjenu za šećer.
Od suplemenata koji postoje, kako djeluju i kako ih možemo koristiti za ublažavanje crijevnih tegoba?
„Butiratna kiselina služi kao izvor energije stanicama debelog crijeva, potiče njihov metabolizam i sazrijevanje, održava cjelovitost sluznice i potiče zacjeljivanje lezija na crijevu. Uz navedeno pomaže u snižavanju pH u crijevima čime stvara nepovoljno okruženje za rast patogenih bakterija“, objašnjava dr. Bekić te dodaje:
„Klinička iskustva pokazuju da dodatak butiratne kiseline značajno smanjuje gastrointestinalne simptome (proljev, bol u trbuhu) te malaksalost. Uz butiratnu kiselinu, važno je napomenuti bifidobakterije, žive bakterijske kulture, kao jedne od najvažnijih bakterija u debelom crijevu te fruktooligosaharide kao vlakna koja neprobavljiva dospijevaju u debelo crijevo i služe kao hrana za „dobre“ žive bakterije“, kaže.
Bitno je naglasiti da danas na tržištu postoji postoji proizvod koji spaja butiratnu kiselinu, fruktooligosaharide te bifidobakterije. Riječ je o Colosalu, proizvodu s inovativnom formulom namijenjenom dijetalnoj prehrani osoba sa sindromom iritabilnog crijeva.
Iako sami butirati postoje već dugo na tržištu, Colosal je proizvod u kojem se osim butiratne kiseline nalaze i druga dva navedena sastojka važna za ublažavanje sindroma iritabilnog crijeva. Colosal dolazi u obliku želučanootpornih tableta, ciljano se oslobađa u debelom crijevu i svojim komponentama djeluje upravo tamo gdje je najpotrebniji. Formulacija navedene tablete omogućuje istovremeno i cjelovito oslobađanje sva tri sastojka u debelom crijevu što dovodi smanjenja proljeva, konstipacije, nadutosti te boli.
Zašto je njihov sinergijski učinak toliko važan? U prvom redu, uz sve nabrojano, butiratna kiselina je izrazito važna kao hrana za stanice koje oblažu debelo crijevo. Sojevi Bifidobacterium su žive bakterijske kulture i važni sastojci crijevne mikrobiote. To su popularno zvane „dobre bakterije“ koje žive u crijevu, sprječavaju rast i razmnožavanje patogenih bakterija u crijevima i utječu na poboljšanje ravnoteže crijevne mikroflore. Kako se tijekom života njihov broj u našem organizmu smanjuje, dodatan unos bifidobakterija povoljno utječe na ublažavanje simptoma. Spajanje butiratne kiseline i bifidobakterija naročito pozitivno utječe na crijeva, jer bifidobakterije dodatno stvaraju butirat, a upravo to je jedna od odlika Colosala. Treći ključni sastojak su fruktooligosaharidi, odnosno šećeri koji hrane „dobre bakterije“. Oni selektivno stimuliraju rast bifidobakterija i sprječavaju nastajanje štetnih bakterija, paralelno potičući proizvodnju butiratne kiseline koja je zapravo i krajnji proizvod fermentacije FOS-a u crijevnoj mikrobioti.
Osim za ublažavanje samih simptoma sindroma iritabilnog crijeva, butiratna kiselina potiče imunološku ravnotežu, pomaže u snižavanju pH vrijednosti u debelom crijevu, djeluje protuupalno i regulira imunitet. Nadalje, njezina funkcija je i ublažavanje simptoma dijareje, bolova u trbuhu, nadutosti i opće malaksalosti koja često dolazi kao neizostavni pratitelj zdravstvenih problema ovog tipa.
Može li se sindrom iritabilnih crijeva izliječiti? Kakve su prognoze?
„Sindrom iritabilnog crijeva je kronična i neizlječiva bolest u kojoj je cilj liječenja poboljšanje kvalitete života te će terapijski postupak često biti dugotrajan zbog čega je edukacija pacijenata i njegovo sudjelovanje u cijelom procesu liječenja od ključne važnosti“, zaključuje dr. Bekić.
Sadržaj nastao u suradnji s partnerom Pontus Pharma prema najvišim uredničkim standardima Net.hr-a
