Stres uzrokovan promjenom posla, financijskim poteškoćama ili razvodom braka samo su neki od izazova s kojima su se mnogi od nas susreli u životu. U takvim trenucima, očuvanje mentalnog zdravlja je od velike važnosti. Psihoterapeuti igraju važnu ulogu u rješavanju problema, a među njima je i Iva Stasiow, jedna od stručnjaka za spajanje parova u sociološkom eksperimentu "Brak na prvu" koja ima gotovo 15 godina iskustva. U razgovoru za Net.hr, Iva je otkrila koje su najčešće psihološke poteškoće današnjice te je objasnila kako prepoznati osobe koje se suočavaju s psihološkim poremećajima.
Kako ste se odlučili za karijeru u psihoterapiji? Što vas je inspiriralo da postanete psihoterapeut?
Psihoterapijom sam se počela baviti jer me oduvijek privlačilo razumijevanje ljudskog uma, emocija i ponašanja. Fascinira me način na koji možemo podržati ljude u suočavanju s izazovima, razvijanju unutarnjih snaga i postizanju osobnog rasta. Također, duboko me inspirira želja da budem podrška u trenucima kada se ljudi osjećaju izgubljeno ili preplavljeno te im pružiti alate kako bi se nosili sa životnim teškoćama i poboljšali svoje blagostanje.
Koji su bili najveći izazovi s kojima ste se susreli kada ste tek započeli svoju karijeru?
Na početku karijere najveći izazovi s kojima sam se susrela bili su stjecanje povjerenja klijenata i izgradnja profesionalnog samopouzdanja. Bilo je potrebno vremena da se razviju vještine slušanja i empatičnog odgovora, a istovremeno zadržati stručni stav i granice. Izazovno je bilo uskladiti vrijeme između zahtjevnih edukacija, posla i privatnog života. Također, izazovno je bilo nositi se s vlastitim osjećajima odgovornosti prema klijentima i njihovom napretku te balansirati između želje da im pomognem i razumijevanja da je proces terapije dugotrajan i često nepredvidljiv, s tim se još i dandanas moram nositi. Ja bih svakoga klijenta potpuno željela izliječiti, a to je ponekad nemoguće! U tome mi pomažu riječi iz jedne budističke knjige: "svrha liječničkog poziva nije samo izliječiti ili liječiti ljude već također iskreno brinuti se za njih i o njima".
Koji su najčešći psihološki problemi s kojima se susrećete u praksi?
U praksi se najčešće susrećem s problemima poput anksioznosti, depresije, niskog samopouzdanja i poteškoća u međuljudskim odnosima. Također, često radim s osobama koje se suočavaju s traumatskim iskustvima, stresom na poslu, kao i problemima vezanim uz samopouzdanje i identitet. Mnogi klijenti dolaze zbog osjećaja preplavljenosti svakodnevnim životom ili zbog poteškoća u prilagodbi na promjene, što se manifestira kroz razne emocionalne i psihološke simptome.
Koji su prvi znakovi da osoba nije u dobrom mentalnom stanju? Na što bi trebali obratiti pažnju kod sebe ili drugih kako bi se na vrijeme potražila pomoć?
Prvi znakovi da osoba nije u dobrom mentalnom stanju mogu biti promjene u raspoloženju, poput stalne tuge, razdražljivosti ili osjećaja praznine. Često dolazi do povlačenja iz društva, gubitka interesa za aktivnosti koje su prije pružale zadovoljstvo, kao i poteškoća s koncentracijom ili donošenjem odluka. Fizički znakovi, poput problema sa spavanjem, iscrpljenosti ili promjena u apetitu, također mogu ukazivati na mentalne poteškoće. Ako osoba primijeti da se osjeća preplavljeno stresom, stalno tjeskobno ili doživljava neobjašnjiv strah, to su jasni signali da bi trebala razmisliti o traženju psihološke pomoći. Voljela bih naglasiti da traženje pomoći vezano za psihički aspekt je jednako kao traženje pomoći vezano za fizičko stanje! U Hrvatskoj, nažalost, postoji još uvijek stigma, pogotovo kod muškaraca.
Koji su najčešći uzroci stresa u današnjem društvu i kako oni utječu na mentalno zdravlje?
Najčešći uzroci stresa u današnjem društvu uključuju preopterećenost poslom, financijske brige, pritisak da se postigne uspjeh, ali i stalna dostupnost putem tehnologije i društvenih mreža. Uz to, brze promjene u životnim okolnostima, kao što su promjene u karijeri, selidbe, ili obiteljski problemi, mogu dodatno pojačati osjećaj nesigurnosti i stresa.
Ovi stresori mogu značajno utjecati na mentalno zdravlje, dovodeći do osjećaja preplavljenosti, kronične tjeskobe, iscrpljenosti i, u težim slučajevima, depresije. Dugotrajan stres može oslabiti sposobnost osobe da se nosi s izazovima, narušiti koncentraciju, dovesti do problema sa spavanjem i povećati rizik od razvoja psihosomatskih bolesti. Osim toga, stalni stres može utjecati na odnose s drugim ljudima i smanjiti kvalitetu života.
Iva Stasiow
Kako prepoznajete simptome depresije kod klijenata? Koje su najčešće pogreške koje ljudi čine kada pokušavaju sami riješiti depresiju?
U medicini postoje jasni dijagnostički kriteriji prema kojima se dijagnosticira. Ako pričamo generalno, simptome depresije prepoznajem kroz kombinaciju emocionalnih, kognitivnih i fizičkih znakova koje klijenti iskazuju. Ključni emocionalni simptomi uključuju stalni osjećaj tuge, beznađa ili unutarnje praznine. Klijenti često govore o gubitku interesa ili zadovoljstva u aktivnostima koje su im nekad bile važne.
Na kognitivnoj razini, depresija se očituje kroz poteškoće u koncentraciji, donošenju odluka i prisutnost negativnih misli, poput osjećaja bezvrijednosti ili krivnje. Fizički simptomi mogu uključivati umor, promjene u apetitu i spavanju, kao i opću psihomotornu usporenost ili nemir. Također, neki klijenti mogu govoriti o tjelesnim simptomima poput glavobolja ili probavnih problema koji nemaju medicinsku osnovu, ali su povezani s emocionalnim stanjem. U težim slučajevima, prisutne su i misli o samoozljeđivanju ili suicidalne misli.
Koliki je utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje ljudi?
Društvene mreže mogu imati značajan utjecaj na mentalno zdravlje, i pozitivan i negativan, ovisno o načinu korištenja. S jedne strane, omogućuju povezivanje s ljudima, razmjenu informacija i podršku, što može biti korisno za osjećaj povezanosti i pripadnosti, posebno za one koji su fizički udaljeni ili društveno izolirani.
S druge strane, prekomjerno korištenje društvenih mreža često je povezano s negativnim učincima na mentalno zdravlje. Stalno izlaganje idealiziranim prikazima tuđih života može dovesti do uspoređivanja i osjećaja manje vrijednosti, niskog samopouzdanja i nezadovoljstva vlastitim životom. Osim toga, konstantna povezanost i potreba za provjeravanjem mreža mogu poremetiti spavanje i povećati razinu stresa, što dugoročno može dovesti do problema poput anksioznosti i depresije.
Balansirano i svjesno korištenje društvenih mreža ključno je za održavanje dobrog mentalnog zdravlja.
Koliko vremena vam treba da procijenite osobu?
Ne postoji točno određeno vrijeme, sve je to proces koji traje kroz cijeli psihoterapijski tretman, jer vrijeme potrebno da procijenim psihičko stanje osobe ovisi o složenosti problema, koliko dugo problem traje i koliko klijent surađuje sa mnom. Uobičajeno, tijekom prvih nekoliko seansi mogu dobiti osnovni uvid u klijentovo emocionalno stanje, obrasce ponašanja i glavne izazove s kojima se suočava. Kroz otvoreni razgovor i pažljivo slušanje, postavljanjem ciljnih pitanja se stvara osnovna konceptualizacija klijentovih poteškoća.
Psihičko stanje je dinamično i kompleksno, pa se procjena često nastavlja kroz daljnje seanse kako bi se dobio sveobuhvatan uvid u klijentovo mentalno zdravlje.
Iva Stasiow
Kako balansirate između profesionalnog i osobnog života? Je li vam teško odmaknuti se od psihoterapije kada se družite s prijateljima i obitelji?
Balansiranje između profesionalnog i osobnog života kao psihoterapeut ponekad može biti izazovno, ali izuzetno važno. Profesionalno znanje mi pomaže u privatnom životu u smislu većeg razumijevanja bliskih ljudi i života općenito. Rad s klijentima me najčešće puni s energijom i zahvalnošću, i to je predivno. Jer biti sudionik nečijeg života na najintimnijoj razini je zapravo predivno i veliki blagoslov!
Kao i u svakome poslu, ključno je imati zdrave rituale nakon posla, poput vremena za opuštanje, hobije ili bavljenje sportom.
Što se tiče druženja s prijateljima, svjesna sam potrebe da ne miješam profesionalni rad s osobnim odnosima. Važno mi je biti prisutna u trenutku, bez analiziranja ili usmjeravanja razgovora prema terapeutskoj perspektivi. Naravno, ponekad je izazov ‘isključiti’ terapeutski način razmišljanja, ali uz praksu i svjesnost o tome postalo je lako.
Kako se nosite s vlastitim izazovima i problemima? Koristite li psihološke tehnike i strategije ili razgovarate s drugima?
S vlastitim izazovima i problemima nosim se na nekoliko načina, uključujući primjenu psiholoških tehnika koje koristim i u radu s klijentima. Sve alate i tehnike koje koristim u terapiji primjenjujem i na sebi, bez toga ne bih bila autentična i vjerodostojna u svom profesionalnom radu. U analogiji: postolar koji nosi podrapane cipele nije dobar postolar! Najčešće su to tehnike poput detached mindfulness, disanja, kognitivno-bihevioralnih strategija i emocionalne regulacije koje mi pomažu da ostanem prisutna i bolje se nosim sa stresom.
Međutim, svjesna sam da, kao i svi drugi, i ja trebam podršku, stoga ne oklijevam razgovarati s bliskim osobama ili kolegama. Kao psihoterapeut, važno mi je i osobno raditi na sebi pa sudjelujem u superviziji ili terapiji i trajno se educiramo. To mi omogućuje dublje razumijevanje vlastitih emocionalnih stanja, suočavanje s izazovima i kontinuirani osobni rast. Vjerujem da je briga o vlastitom mentalnom zdravlju nužna!
Što mislite, koliko ljudi zapravo ima psihološke poremećaje, a da toga nisu ni svjesni?
Ako nečega nismo svjesni onda to zapravo i ne postoji. Najveći parametar našeg psihičkog stanja je naša funkcionalnost u ponašajnom smislu.
Mislite li da postoji velik broj ljudi koji si zbog financijskih razloga ne mogu priuštiti razgovor sa psihoterapeutom? Kako mislite da bi se to moglo riješiti ili olakšati?
Generalno, psihoterapija i nije toliko skupa ako usporedimo na što sve ljudi troše novce. Ovo je zapravo pitanje funkcioniranja našeg cjelokupnog zdravstvenog sustava koji bi se mogao poboljšati u svakom smislu.
POGLEDAJTE VIDEO: Odlične vijesti za sve fanove sociološkog eksperimenta: "Brak na prvu USA" stigla je na Voyo!
