Saksofonist, skladatelj i glazbeni producent Igor Geržina jedno je od najprepoznatljivijih imena hrvatske instrumentalne scene. Virtuozni glazbenik s diplomom Muzičke akademije i bogatim iskustvom stečenim na prestižnom Berklee College of Music u Bostonu, već desetljećima gradi karijeru u kojoj se isprepliću jazz, pop, soul i klasična glazba. Njegove skladbe emitiraju se na radijskim postajama diljem svijeta, a suradnje s legendama poput Dina Dvornika, Massima Savića i Parnog valjka zauvijek su obilježile njegov put.

U studenom Geržina započinje novo poglavlje - koncertom u Tvornici kulture predstavit će projekt Crossover Experience, glazbeni spoj elegancije gudača, moći saksofona i energije popa. Uz prošireni ansambl i posebne goste, Jacquesa Houdeka, Valentina Fijačko Kobić, prvakinja Opere u HNK zagreb, Chriztel Renae Aceveda i druge, publiku očekuje večer glazbene emocije i suvremenih obrada klasika Celine Dion, Andree Bocellija, Josh Grobana te autorskih smooth-jazz uspješnica s albuma Love Songbook. 

U studenom imate prvi koncert u Tvornici kulture. Što spremate za publiku?

Uz prošireni ansambl i gudački kvartet, moji gosti Valentina, Jacques Houdek, Chriztel Renae i ja, izvodit ćemo novi repertoar, a to je je početak nove faze u mom koncertiranju. Obradili smo pjesme poput 'I'm Alive' Celine Dion, Albinonijev 'Adagio' te one Andree Bocellija, Josh Grobana i slično. Tu su i pjesme s mog posljednjeg albuma 'Love Songbook', a prisjetit ćemo se i autorskih smooth-jazz skladbi. One se još emitiraju na radio postajama u 15 država na četiri kontinenta. Poseban blok bit će posveta mojim inspiracijama s kojima sam proveo najvažnije trenutke u karijeri: Dinu Dvorniku i Massimu. Nakon koncerta na Špancirfestu s Varaždinskim tamburaškim orkestrom, dobio sam puno upita za koncert u Zagrebu pa sam želio pripremiti ozbiljniji projekt. Bend i ja jedva čekamo izaći na pozornicu, a sudeći po interesu, očekujemo odličnu atmosferu.

Što biste rekli da je najvažniji trenutak u vašoj karijeri, onaj na koji ste najponosniji?

Moja ostvarenja su diploma Muzičke akademije i studiranje na Berklee College Of Music u Bostonu. To je bila faza kada sam puno vježbao saksofon, studirao klasiku i jazz. Na Berkleeju sam učio o aranžiranju i produkciji, a život u Americi mi je dosta otvorio oči po pitanju profesionalnog bavljenja glazbom. Velika mi je želja bila svirati Dinom Dvornikom & Songkillersima. To mi se ostvarilo po povratku u Hrvatsku. Ta suradnja mi je donijela iskustvo i otvorila vrata domaće glazbene scene. S Parnim valjkom sam proslavio 35. i 45. godišnjicu i odsvirao mnoge koncerte. Stajati na bini s Akijem bila je privilegija. Velika glazbena ljubav je definitivno bio Massimo. Surađivali smo osam godina i s njim sam imao puno posebnih nastupa poput onog na tvrđavi Sv. Mihovila u Šibeniku, Doma sportova u Zagrebu, Sava centra u Beogradu, Skenderije u Sarajevu, Splita, Opatije, Rijeke... Najemotivniji mi je bio njegov posljednji koncert u zagrebačkoj Areni.

Mnoge vaše izvedbe spajaju različite žanrove. Smatrate li da je lako živjeti od glazbe u Hrvatskoj ako se odabere specifičan pravac poput jazza ili je nužno širenje na komercijalnije žanrove?

Činjenica je da postoje komercijalniji i manje komercijalni žanrovi, a Hrvatska je mala zemlja pa je i publika za određene žanrove često malobrojna. Ipak, vjerujem ako si posvećen i kvalitetan u onome što radiš, možeš živjeti od glazbe, bez obzira što sviraš. Ponekad to znači raditi različite projekte, što i nije loše, jer te dodatno oblikuje kao glazbenika. Ne smatram se jazz glazbenikom, iako je jazz dio mog izričaja. Sviram razne vrste glazbe i surađujem s različitim izvođačima. Glazbu koju izvodim možda bih najbliže opisao kao instrumentalni pop ili crossover.

POGLEDAJTE VIDEO: 

S obzirom na porast popularnosti narodne glazbe u Hrvatskoj kakav je vaš stav o tome i kako mislite da to utječe na širu glazbenu scenu?

U svim državama svijeta lokalna narodna glazba je popularna. Svugdje postoje pop-folk heroji i to je normalno. Ne mislim da je to nešto alarmantno. Ljudi slušaju ono što im se sviđa. Mislim da je hrvatska scena, uključujući klasiku i jazz, prilično dobra s obzirom na malo tržište.

S kim biste voljeli surađivati u budućnosti? Postoji li neka posebna osoba ili bend, koji vas posebno inspirira?

Često gostujem vokalistima na koncertima i to mi je veliko zadovoljstvo. Do sada sam ostvario diskografske suradnje na 140 albuma s raznim izvođačima. Od Soulfingersa s kojima sam osvojio prvog Porina 1995., Naturalne mistike, Ilana Kabilja do Josipe Lisac, Tonyja Cetinskog, Rundeka, Nine Badrić… Nemam posebne želje ili uzore s kojima bih surađivao, ali se veselim svakoj suradnji.

Kad pogledate sve dosadašnje suradnje, koja vam je najposebnija i zašto?

To su Dino Dvornik i Massimo. Dino je u početku moje karijere i muzičkog odrastanja ostavio veliki tragna mene kao i na sve koji su s njim imali priliku biti na pozornici. U zrelijim godinama, gostovanja na Massimovim koncertima bila su nešto posebno jer njegova glazba i senzibilitet su mi jako bliski. Ponosan sam i na 20-ak albuma i nekoliko Porina. 

Kako vidite trenutačnu hrvatsku glazbenu scenu i njezin razvoj posljednjih godina?

Kad se neka scena rađa, ima puno dobrih i loših uradaka, ali vrijeme filtrira kvalitetu. Primjećujem puno novih izvođača i trendova, ali ja sam već izvan modernih zbivanja. Novu glazbu pratim preko svoje djece. Moje stvaralaštvo nije pod pritiskom trendova jer je namijenjeno odraslima, koji imaju formiran ukus.

Glazba se razvija i prilagođava novim trendovima, koliko je važno zadržati vlastiti glazbeni identitet u tom procesu?

To je vječno pitanje. Trendove ne možeš ignorirati, a opet moraš ostati svoj. Mladim izvođačima je to uvijek izazov. Tih problema imam manje jer sam formiran glazbenik, imam izgrađeni stil i mogu se fokusirati na kreiranje.

Koji su vam planovi za skoriju budućnost?

Koncert u Tvornici je početak nove faze u kojoj se okrećem nečemu što sam nazvao 'Crossover Experience'. Ideja je da proširim ansambl i uvedem gudače u standardnu postavu. Trenutačno sam u procesu transformacije iz klupskog zvuka u koncertni, ako se to može tako nazvati.

POGLEDAJTE VIDEO: Generacija Z sve više traži informacije na TikToku, a kome danas vjerovati? Otkriva Meri Goldašić u MagNetu