Stane Dolanc! Titova udovica Jadranka Broz ga je optužila da je bio njemački špijun i faktički je bio drugi čovjek SFRJ. Posebno je interesantna njegova veza sa Željkom Ražnatovićem Arkanom.
U ranim osamdesetima opozicija ga je pamtila po čistakama, jer se kao ministar policije zalagao za progon intelektualaca, a terete ga i naručivanje ubojstva pripadnika jugoslovenske političke emigracije u inozemstvu.
Rođen je 1925. godine u gradu Hrastnik. Nakon što je granica između Italije i Njemačke, podijelila njegovu kuću i štkolu na dva državna teritorija otišao je u Graz, radi nastavka školovanja. Poslije mature odlazi u partizane i biva primljen u partiju. Nakon rata završava fakultet i njegova karijera počinje u Zagrebu.
Bio je jugoslovenski komunistički političar iz Slovenije i jedan od najbližih suradnika Tita. Od 1971. do 1978. godine bio je tajnik Izvršnog biroa Predsjedništva CK Saveza Komunista Jugoslavije. Od 1982. do 1984. savezni tajnik Unutarašnjih poslova. Član predsjedništva SFRJ bio je od 1984. do 1985. godine, a redovno je imenovan članom Saveznog savjeta za zaštitu ustavnog poretka, kojim je predsjedavao u drugoj polovici osamdesetih.
Drugi čovjek u Jugoslaviji
Stane Dolac glasio je za sivu eminenciju u saveznoj policiji i tajnoj službi, pa ne čudi što su ga mnogi bojali. Prijelomna godina u njegovom životu bila je 1969. Tada postaje član Izvršnog biroa CK SJK, čime su mu širom otvorena vrata partijske politike. Funkciju tajnika, tada je uvedena prvi put, sa mandatom na godinu dana, ali ju je Stane obavljao punih devet.
"Treba nam biti potpuno jasno da smo mi komunisti u ovoj zemlji na vlasti. Jer ako ne bi bili mi, značilo bi da je netko drugi. A za sada to nije i neće nikada ni biti", bila je Dolančeva filozofija.
Viđan sve češće u Titovoj sviti, biva okrakteriziran u tisku kao "drugi čovjek u Jugoslaviji, odmah iza Tita". Dolanc nije bio zadovoljan tom pozicijom, pa je polako ali sigurno, izrastao iz te sjenke, zbog čega ga je Jovanka otvoreno mrzila.
U ranim osamdesetima opozicija ga je pamtila po čistkama, jer se kao ministar policije zalagao za progon intelektualaca, a terete ga i za naručivanje ubojstva pripadnika jugoslovenske političke emigracije u inozemstvu.
Veza s Arkanom
Tu se u vezi Dolanc - Ražnatović, prvi put pojavljuje Arkan, koji je između ostalih bio njegov pulen.
Mnogobojni materijalni dokazi svjedoče o tome da je jedan od agenata Savezne službe u vrijeme Staneta Dolanca bio između ostalih, Željko Ražnatović Arkan.
Bio je praktično potpuno zaštićen od pravnog gonjenja srpske policije: javnog i državnog osiguranja. Razlog tome je nakolonost koju je stekao kod Savezne policije, obavljajući razne poslove za njih.
Arkan je prvi put dospio u srpsku javnost 1983. godine, nakon što je ranio dvojicu policajaca koji su došli ga privesti po potjernici koju je za njim izdala nizozemska policija. Sudac Milutinović je ranjavanje dvojice policajaca okarakterizirao kao Arkanovu samoobranu, iako su oba policajca zbog posljedica ranjavanja završila u invalidskoj penziji.
Još jedan događaj koji svjedoči o zaštiti Arkana koju je uživao kod Dolanca dogodio se na početku rata 1990. godine. Naime, nakon što je Arkan sa nekoliko prijatelja naoružanim bombama i automatskim oružjem uhvaćen u Hrvatskoj, Dolanc je dogovorio njihovo oslobađanje kao i povratak u Beograd.
"Kada sam ga jednom pitao je li radio za tajne službe, ljutito mi je odgovorio - da me to više nikada u životu nisi pitao".
"Uvijek je to negirao. Ali neki njegovi prijatelji iz tajnih službi, koji su radili s njim, kasnije su mi pričali da je Stane Dolanc bio prijatelj s njegovim ocem, mojim djedom Veljkom, koji je Dolanca zamolio:
"Daj, pomozi mi, imam sina, sposoban je, ali je nestašan. Mislim da ga ubacite negdje, bio bi jako dobar za službu. Dolanc je kasnije smatran za jednog od Arkanovih glavnih zaštitnika", rekao je Arkanov sin Vojin, gostujući u jednoj TV emisiji.
Dolanc je u svoje vrijeme vedrio i oblačio, bojao ga se Tito, ali i pola svijeta. Arkanu je bio idol i zaštitnik, a njegovo djelovanje učinilo ga je jednim od najmoćnijih ljudi svog vremena. Iz političkog života Jugoslavije povukao se 1983. godine, a umro je 1999. godine nakon duge bolesti.
Teške optužbe Jovanke Broz
Inče, Titova udovica Jovanka Broz izjavila je da su ona i Tito bili stavljeni u kućni pritvor da bi mogli na miru razbiti Jugoslaviji i optužila Staneta Dolanca da je bio član Hitlerjugenda, a kasnije i agent njemačke tajne službe.
"Velike sile u nekoliko godina prije Titove smrti već počele mutiti oko razbijanja Jugoslavije, a ljudi koji su me stavili u izolaciju bili su prethodnica te prljave radnje. Riječ je o izvršiocima naredbi velikih sila, a te države i njihovi agenti ni danas ne žele da se objavi istina i zato me maltertiraju", rekla je svojevremeno Jovanka Broz.
Ona je rekla da je bila smetnja Stanetu Dolancu i generalu Nikolu Ljubišiću - u namjeri da preuzmu svu vlast u Jugoslaviji, skrivajući se iza Tita - i istaknula da su Titu pod vrat prislanjali pištolj i tražili da se razvede od nje.
"Dolanc je htio me se riješiti pošto-poto jer sam znala da je bio član Hitlerjugenda i da je radio za njemačku tajnu službu. Govorili su: lako bismo mi sa Starim, ali s Jovankom ne možemo da izađemo na kraj", rekla je ona.
