GLEDAJ NA VOYO /

Tri zanimljivosti koje sigurno niste znali o kultnoj seriji 'Vratit će se rode'

Zašto se o ovoj seriji priča više od desetljeća, provjerite odmah na platformi Voyo

5.2.2026.

7:58

Hot.hr

Voyo

403 Forbidden

nginx

403 Forbidden

nginx

Priča o beogradskim luzerima Švabi i Ekseru, koji izlaz iz dugova traže u naslijeđenoj kući u zabačenom banatskom selu Baranda, osvojila je srca publike diljem regije. Vrhunska glumačka postava, životni dijalozi te savršen spoj drame i humora učinili su je modernim klasikom. Ipak, iza kamera kriju se priče koje seriji daju dodatnu dimenziju seriji 'Vratit će se rode' na platformi Voyo, a mi vam donosimo tri ključne zanimljivosti koje otkrivaju zašto je ovaj projekt bio mnogo više od obične televizijske zabave.

Baranda: Od zaboravljenog sela do "banatskog Hollywooda"

Središnje mjesto radnje, selo Baranda, zapravo je stvarno mjesto u vojvođanskoj općini Opovo. Prije nego što su se na njegovim ulicama pojavili Švaba, Ekser i Dule Pacov, Baranda je bila poznata tek lokalno, ponajviše kao jedno od najvećih staništa bijelih roda u Srbiji. Međutim, snimanje serije u potpunosti je promijenilo sudbinu ovog mjesta. Uspjeh serije, čiju je premijernu epizodu gledalo nevjerojatnih 2,6 milijuna ljudi samo u Srbiji, pretvorio je Barandu u pravu turističku atrakciju. Obožavatelji su godinama hodočastili kako bi uživo vidjeli kuću bake Ruže ili lokacije na kojima su se odvijale antologijske scene.

No, priča tu ne staje. Jedan od producenata i glavnih glumaca, Dragan Bjelogrlić, prepoznao je potencijal lokacije te je ondje izgradio pravi filmski studio, "Baranda Film Studio". Tako je malo selo postalo epicentar srpske kinematografije, a u njemu su kasnije snimani i drugi Bjelogrlićevi megaprojekti poput filmova i serija "Montevideo, Bog te video" te "Senke nad Balkanom", koje također možete gledati na Voyo. Baranda je, zahvaljujući rodama, prerasla u svojevrsni "banatski Hollywood", dokazujući kako televizijska fikcija može stvoriti vrlo opipljivu stvarnost.

Scenaristički genij iza priče o Švabi i Ekseru

Autentičnost i sirova životnost dijaloga jedan su od najjačih aduta serije. Rečenice koje izgovaraju likovi zvuče kao da su prepisane izravno s ulice, što je u to vrijeme bio velik odmak od često ukočenih i teatralnih dijaloga u domaćim serijama. Iza tog realizma stoji scenaristički talent Nikole Pejakovića Kolje, koji je napisao prvih dvanaest epizoda. Pejaković je u seriji odigrao i upečatljivu ulogu Aćima, no njegov autorski potpis ključan je za uspjeh cjelokupnog projekta.

Ono što mnogi ne znaju jest da je Pejakovićev talent već bio potvrđen na jednom od najvažnijih filmova regionalne kinematografije. Naime, on je jedan od scenarista kultnog ratnog filma "Lepa sela lepo gore" iz 1996. godine, u kojem je također ostvario zapaženu ulogu, a koji također možete gledati na Voyo. Njegova sposobnost da kreira slojevite likove i piše dijaloge koji su istovremeno duhoviti, tragični i brutalno iskreni, došla je do punog izražaja upravo u "Rodama", projektu za koji je i sam izjavio da mu je jedan od najdražih u karijeri.

Glazbena kulisa koja je postala dio priče

Teško je zamisliti seriju bez melankolične glazbene podloge koja savršeno prati emocionalne uspone i padove njezinih junaka. Glavni autor glazbe je Saša Lošić Loša, frontmen legendarnog sarajevskog benda Plavi orkestar. Iako je najpoznatiji kao pop-rock glazbenik, Lošić je izgradio iznimno uspješnu karijeru kao skladatelj filmske i televizijske glazbe, potpisujući glazbu za više od četrdeset regionalnih filmova i serija.

Naslovna pjesma "A ti se nećeš vratiti", koju je Lošić izveo u suradnji s Momčilom Bajagićem Bajagom, postala je ogroman hit koji je nadživio seriju i danas se smatra jednim od najljepših dueta novijeg doba. Soundtrack serije donio je još jedan povijesno važan trenutak. Na njemu je sudjelovala i legenda romske glazbe Šaban Bajramović, koji je sa Sky Wikluhom snimio pjesmu "Lova". Nažalost, bio je to jedan od njegovih posljednjih snimljenih materijala prije smrti 2008. godine, čime je glazba iz serije dobila i emotivnu vrijednost vječnog spomenika jednom velikanu.

Priče o preobrazbi Barande, scenarističkom potpisu koji povezuje dva kultna djela i glazbi koja je postala klasik za sebe, pokazuju zašto "Vratit će se rode" nije samo serija. To je kulturni fenomen čija se važnost očituje ne samo u srcima gledatelja, već i u stvarnom nasljeđu koje je ostavila iza sebe, baš poput roda koje su se na kraju, simbolično, ipak vratile u Barandu. "Vratit će se rode" gledajte odmah na platformi Voyo.