O Rustem-pašinom podrijetlu danas znamo vrlo malo. Rođen je oko godine 1500. kao kršćanin, katolik, u okolici Skradina ili Solina. Pretpostavlja se da je kao dijete bio žrtva 'danka u krvi' te je odveden u Istanbul, gdje je prešao na islam i odgojen je na carskom dvoru. Polako se penjao na društvenoj ljestvici, te uskoro postao guverner Diyarbakira, grada na Tigrisu u sjeveroistočnoj Anatoliji. Nosio je i titulu 'ričab-age', ceremonijalnoga dužnosnika koji sultanu pridržava stremen dok se uspinje na konja, a kasnije je postao i vrhovni vojni zapovjednik - otomanskog pohoda na Sefevidsku Perziju. Dana 26. studenog 1539. postao je mladoženja osmanske dinastije i oženio Mihrimah, kćer jedinicu Sulejmana Veličanstvenoga. Pet godina kasnije Sulejman je postavio Rustem-pašu za velikoga vezira Osmanskoga carstva, a tu čast održao je sve do smrti. Njegovu je imenovanju i napredovanju bez sumnje pomogla i Rokselana (Hurem), utjecajna Sulejmanova žena i majka princeze Mihrimah, u čijim je političkim intrigama imao važnu ulogu, ponajviše u svrgavanju velikog vezira Ibrahim-paše Pargačanina te Mustafe, potencijalnog princa nasljednika. Međutim, brojni turski povjesničari pisali su da je Rustem-paša bio vrlo ambiciozan, izuzetno snalažljiv i sposoban čovjek čiji su zadaci bili obuzdavanje ondašnje inflacije i punjenje državne riznice, u čemu je bio poprilično uspješan. Njegove poslovne uspjehe prepoznao je i sam Sulejman koji ga je nagradio brojnim drugim imenovanjima.
Rustem-paša je kao veliki vezir stekao ogromno bogatstvo. Iako je primao mito, što je bila uobičajena praksa kod visokih dužnosnika u ono doba, dio je potrošio na gradnju javnih zgrada, džamija te na dobrotvorne zaklade. U trenutku smrti njegova osobna imovina uključivala je 815 zemljišnih posjeda u Rumeliji i Anadoliji, 1700 robova, 2900 ratnih konja, 1106 deva, 600 srebrom ukrašenih sedla, 130 pari zlatnih ostruga, 769 bogato ukrašenih sablji, 800 ugraviranih Kurana, 32 draga kamena vrijednih oko 11 milijuna akča i 2 milijuna dukata. Većinu njegovog bogatstva naslijedila je supruga Mihriman nakon njegove smrti 1561. Sahranjen je u mauzoleju u dvorištu Džamije Šehzade u Istanbulu.
Konjušara Rustem-agu, odnosno budućeg Velikog vezira i pašu, glumi turski glumac njemačkog podrijetla, Ozan Guven.
„Velika mi je čast što su me pozvali da glumim u „Sulejmanu Veličanstvenom“. Iskreno, postoje mnogi razlozi zbog kojeg sam prihvatio ulogu Rustem-paše, no producent Timur Savci svakako je najvažniji. Njega poznajem već duži niz godina i već smo radili zajedno, tako da sam mu u potpunosti vjerovao kada je rekao da bi mogao požaliti ako odbijem njegov prijedlog. Tu su još i činjenice da je na projektu radila i pokojna Meral Okay, da su redatelji braća Taylan… Uistinu mi nije trebalo dugo za odluku, Rustem-paša je nemilosrdan i vrlo ambiciozan lik koji je bio odgovoran za mnoge događaje koji su mijenjali povijesni tijek i bit će vrlo interesantno pratiti njegov uspon u osmanskoj dinastiji. Za mene je ovo najugodnije iskustvo koji nikada neću zaboraviti', rekao je 38-godišnji Guven koji je još od 2005. u braku s redateljicom Türkan Derya.
Guvenovu interpretaciju Sulejmanovog zeta gledatelji mogu pratiti u novim epizodama „Sulejmana Veličanstvenog“ koje možete pratiti i na našim stranicama.
