Beowulf (5.-7. st.)
Poslije pada Zapadnog Rimskog Carstva naš je kontinent jedno prilično sumorno mjesto za život. Jedini koji se nešto zabavljaju su, izgleda Vikinzi. Oni putuju, osvajaju, briju sa svojim bogovima, čine herojska djela, te su iz svojih naselja u Skandinaviji s jedne su strane došli skroz do Crnog mora, a s druge, na kraju, čak do Amerike.
Kraljevstvo nebesko (12. st.)
Nakon nekoliko stoljeća mraka, života u drvenim kolibama i čuđenja nad ostacima rimske civilizacije europska su kraljevstva doživjela period stabilnosti dovoljan da ojačaju. Što su odmah iskoristila da krenu u pljačku. Počeli su Križarski ratovi u kojima su osim Bliskog Istoka stradali i Zadar i Konstantinopol i Baltičko područje i Istočna Europa...
Mongol (1162-1206.)
Džingis Kan je osnovao Mongolsko Carstvo koje je u jedno doba nakon njegove smrti postalo najveće cjelovito carstvo u cijeloj ljudskoj povijesti u procesu koji neki nazivaju prvim svjetskim ratom u povijesti.. Mongoli su na kraju osvojili područje od Japanskog mora do Dunava, od Arktika do Indokine, što je 22% ukupnog tla na površini Zemlje. Mongolsko carstvo se raspalo tek u drugoj polovici 14. stoljeća.
Hrabro srce (kraj 13. st.)
Dok su se Mongoli zabavljali osvajanjem svijeta europska su se sitna kraljevstva bavila maltretiranjem susjeda. Najneugodniji među njima su bili, naravno, Englezi, kojima je škotski plemić William Wallace barem nakratko pokazao kako će Škotska jednog dana biti neovisna država, a do onda barem imati parlament, te vlastitu rugby reprezentaciju.
Ivana Orleanska (1412-1431.)
S propasti poduhvata na Bliskom Istoku i Turcima koji su već na Balkanu, europskim vladarima nije preostalo ništa drugo nego da se međusobno glođu oko toga tko će nositi čiju krunu. Ostatak Europe je rado sudjelovao u tom sportu, ako već nije bio zabavljen umiranjem od nečeg drugog.
Apocalypto (rano 16. st.)
Na području današnjeg srednjoameričkog poluotoka Yucatana se do početka 2. tisućljeća pr.Kr. razvijala kultura koja je kasnije postala civilizacijom Maja. Od 3. do 10. stoljeća ta je civilizacija bila na vrhuncu i bila je u tom trenutku među najživljim i najnaprednijim na svijetu. Povlačenjem s južnih nizina poluotoka je počeo pad te civilizacije, koji je dovršen španjolskim osvajanjem posljednjeg majanskog grada 1697. godine.
Kraljica Margot (1572.)
Kada se već činilo da će ljudima nestati povoda da ubiju jedan drugog, počeli su vjerski ratovi na Starom kontinentu. Niz ratova, pokolja i ubojstava je ipak doveo do toga da svoju vjeru možete prakticirati slobodno. Ali samo ako se ona ne razlikuje od one koju prakticiraju ljudi koji žive oko vas. Inače bi oni mogli, s pravom, pomisliti da ih želite ubiti. Te onda reagirati. Možda malo pretjerano.
Anno domini 1573 (1573.)
U ovom trenutku nitko više ne voli živjeti u Europi. Pokolji, epidemije bolesti i ratovi su uobičajena stvar, a kmetovi, kao najjadniji od svih društvenih slojeva, uzimaju vile u ruke i okreću ih na plemiće u nadi kako će promijeniti stvar u nizu seljačkih pobuna u srednjem vijeku.
Elizabeta: Zlatno doba (1585.)
Engleska i Španjolska su postale dvije vodeće svjetske sile šireći svoje kolonijalne posjede po cijelom svijetu. Ok, Španjolskoj je to u tom trenutku puno bolje išlo, Engleska se više bavila piratstvom i krađom. No, Španjolci su odlučili izbaciti takmaca iz igre, što im nije uspjelo. A probudilo je i englesku paranoju koja od onda ratuje sa svakom najjačom silom na kontinentu.
Novi svijet (1607.)
Na veliko zadovoljstvo domorodaca Englezi osnivaju prvu koloniju na novom kontinentu kojeg nazivaju Novi svijet, a koloniju Jamestown po svom kralju. Taj će događaj imati kasnije posljedice zbog kojih ostatak svijeta zamjera domorocima što nisu tada zatvorili granice i zabranili imigraciju.
Djevojka s bisernom naušnicom (1665.)
Europske države doživljavaju neviđeni prosperitet zahvaljujući prekomorskoj trgovini. Počinje stvaranje i jačanje građanske klase pa onda počinju zlatna razdoblja u kontinentalnoj umjetnosti i glazbi koja danas stvaraju velike muke učenicima osnovnih i srednjih škola.
Marija Antoaneta (1755-1793.)
Europski kraljevi i prateće plemstvo se bogate i debljaju do odvratnosti. Običnom narodu je to sve manje zabavno gledati pa u seriji revolucija stvara novi društveni poredak zbog kojeg će neke glave ostati bez krune, a neke krune ostati bez glave. Nastaju parlamentarne demokracije, parlamentarne monarhije, nastupa Napoleon. Slijede industrijalizacija, gradske komune, te socijalizam.
Prethodni članak:
arti-201005210467006
