KAKAV POVRATAK U KINA: / Tenet je glamurozni hibrid špijunskog filma, akcije i SF-a koji - izaziva vrtoglavicu

Image
Foto: Profimedia

Tenet je čisti kinematografski užitak, impozantan i glamurozan žanrovski hibrid špijunskog filma,

4.9.2020.
17:21
Profimedia
VOYO logo

Impresivan, konceptualno kompliciran, intelektualno izazovan, zadivljujuć i zbunjujuć, tako bih ukratko sažeo dojmove nakon što sam u osječkom Cinestaru pogledao novo superambiciozno filmsko djelo Christophera Nolana, redatelja kojega su mnogi dočekali kao spasitelja kinematografije. Naravno, naivno je misliti da jedan čovjek može spasiti film i vlasnike kino dvorana, a i on sam odbija takvu titulu i odgovornost, no, svakako, s obzirom na svoju reputaciju, ima nezanemarivu ulogu u oživljavanju zaustavljene industrije. U vremenu kada nakon prvog udara i kaosa izazvanog pandemijom koronavirusa kinodvorane stidljivo otvaraju svoja vrata, osjećaj je privilegije imati priliku među prvima u svijetu pogledati film jednog od najvećih filmaša današnjice, baš onako kako je zamislio, na velikom platnu.

I to ne bilo kakav film. Tenet je pomno razrađeno audio-vizualno djelo filmske umjetnosti koje kroz spektakl provlači ideje kakve se inače ne viđaju u najskupljim hollywoodskim podukcijama. Nolan je iznimno zamršen scenarij razrađivao godinama te je na osnovi njega izgradio impozantan i glamurozan žanrovski hibrid špijunskog filma, akcije i znanstvene-fantastike koji se na očigled našeg zdravog razuma u trenucima preobražava i izvrće u svojevrsno eksperimentalno umjetničko djelo izazivajući intelektualnu vrtoglavicu. Govoreći o trenucima dok je prvi put čitao scenarij, glumac Robert Pattinson (Neil u filmu) u razgovoru za Entertainment Weekly dosta je dobro opisao film kao „mađioničarski trik“, upravo zbog njegove žanrovske fluidnosti i nepredvidljivosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: BFA/Warner Bros/Profimedia
Image
Foto: BFA/Warner Bros/Profimedia

Temeljno načelo

Kod Nolana ništa nije ostavljeno slučaju. Naslov filma je namjerno izabrao ne samo zbog toga što riječ "tenet" označava načelo ili temeljno vjerovanje, nego i zato što kao palindrom, riječ zrcalne strukture, savršeno simbolički nagovještava glavno metafizičko svojstvo njegova filmskog svijeta, a to je razbijanje linearnog koncepta vremena, odnosno omogućavanje protjecanja objektivnog vremena naprijed i nazad. Drugačije rečeno, temeljno načelo Nolanova zamišljenog svijeta je mogućnost inverzije tijeka vremena. „Tenet“ je također i jedna od pet riječi glasovite, zagonetne formule Sator u obliku kvadrata, Sator Arepo Tenet Opera Rotas, čije se riječi nalaze porazbacane u Nolanovu filmu.

Svojevrsna formula, odnosno „Algoritam“, kako se u filmu naziva tehnološki stroj sudnjeg dana sastavljen od devet objekata, izum je znanstvenice u budućnosti koji posjeduje mogućnost inverzije vremena i entropije. Postavši svjesna što je stvorila, znanstvenica je razbacala dijelove stroja u prošlosti kako ga nitko ne bi mogao aktivirati. Slično svojim ranijim filmovima, Nolan koristi objekte kao narativno vezivno tkivo, tako da u Tenetu spaja izlaganje i priču putem stroja i njegovih dijelova koji u krivim rukama mogu značiti brisanje cjelokupne prošlosti i kraj svijeta. Može se reći da je „Algoritam“ u osnovi ključni pokretač akcije i motivacije likova u ovoj klasičnoj priči o borbi dobra protiv zla.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Profimedia
Image
Foto: Profimedia

Dok je u Vitezu tame (Dark Knight, 2008.) negativac moralni nihilist, u Tenetu je glavni negativac ruski oligarh i trgovac oružjem Andrei Sator, posesivni, moralni egomanijak koji je prvi pronašao jedan od dijelova „Algoritma“ te za nepoznatu agenciju iz budućnosti prikuplja ostale komponente u zamjenu za materijalnu naknadu. Naime, ljudi iz distopijske budućnosti namjeravaju se osvetiti sadašnjim generacijama jer su zanemarivale klimatske promjene i globalno zagrijavanje, doprinijevši uništenju planeta. Međutim, Sator ima drugi plan. Nakon što je saznao da umire od raka gušterače u konačnici namjerava prikupiti sve dijelove „Algoritma“ kako bi poveo sa sobom u smrt cijeli svijet, jer vjeruje da ako on ne može živjeti, onda ne treba ni nitko drugi.

U tom ga manijakalnom planu pokušavaju spriječiti članovi tajne organizacije Tenet na čelu s neimenovanim glavnim junakom i agentom CIA-e, tj. protagonistom (izvrsno ga je utjelovio ne toliko poznat sin Denzela Washingtona, John David Washington), no u tom pothvatu moraju naučiti što je obrnuta entropija, kako objekti i ljudi mogu "putovati" unazad kroz vrijeme te važnost izbjegavanja obrnutih metaka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prožimanje prošlog i budućeg vremena

Prije nego što se pojavio u kinima, bio je priličan broj usporedbi Teneta s Nolanovim kritički hvaljenim filmom Početak (Inception, 2010.). Neki sada idu čak toliko daleko da pronalaze razloge za vjerovanje kako je u pitanju svojevrsni nastavak. Ipak, konceptualno, narativno i emotivno u pitanju su dva vrlo različita filma. Početak je bio istraživanje ontološki subjektivne realnosti, tj. mentalnih stanja, podsvijesti i svijesti, a Tenet je istraživanje ontološki objektivne realnost, odnosno stvarnosti izvan uma promatrača, unutar prostora i vremena fikcionalnog filmskog svijeta sa svim svojim zakonitostima. Dok Početak diskontinuiranom montažom prikazuje sukcesivno poniranje u sve dublje slojeve podsvijesti, u Tenetu se prošlost i budućnost kristaliziraju u aktualno, prezentno trajanje na način kakav do sada nije viđen. Primerice, začudna borba i interakcija protagonista s maskiranim muškarcem, tj. svojim budućim sebstvom, podsjeća na prividnu kaotičnost i nepredvidljivost promjena ritma, brzine i smjera u suvremenom plesu. Uz palindrom „tenet“, to aktualizirano prožimanje prošlog i budućeg vremena simbolizirano je i tajnom gestom isprepletenih prstiju lijeve i desne ruke.

Iza zakonitosti svijeta Teneta stoji ponešto teorijske fizike, tako da se ne čini potpuno nemoguć. Kao i u Interstellaru (2014.). Nolan se opet posavjetovao oko kvantne fizike s američkim teorijskim fizičarem Kipom Thorneom, ali je u razgovoru za The Sidney Morning Herald naglasio da je obećao Thorneu da ga neće previše spominjati kako ne bi ispalo da doista postoji nekakva stvarna znanstvena realnost u pozadini filma. Pozadinske znanstvene ideje Nolanu su poslužile kao inspiracija za snimanje nečega što do sada nije viđeno i ne znači da jest ili mora biti zaista znanstveno točno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Profimedia
Image
Foto: Profimedia

Emocionalna distanciranost likova

Možda i najznačajnija razlika u odnosu na Početak emocionalna je distanciranost likova, tako da se Početak u usporedbi s hladnokrvnošću Teneta može činiti poput melodrame ispunjene solidnom dozom patetike. Psihologija i razrađenost likova u Tenetu više nisu toliko ključni za naraciju, koliko su to priča, akcija i istraživanje kretanja. Tim više je bila neobična i riskantna Nolanova odluka da kao montažerku angažira Jennifer Lame, najpoznatiju po radu na dramama i komedijama. Lame je priznala u razgovoru za ICG Magazine da je bila zastrašena akcijom u filmu. „Da bih to prevladala, počela sam shvaćati akciju i kao ono što pokreće priču prema naprijed, objašnjava i razrađuje putovanje lika. Kad je Chris vidio da sam zastrašena akcijskim sekvencama, ponovio je da je priča uvijek pokretačka sila", rekla je Lame, prenosi IndieWire.

Slično špijunskim filmovima o JamesuBondu, čiji je Nolan veliki obožavatelj, vrline su staložnost, hladnokrvnost i cerebralnost. Protagonist, doduše, ostavlja dozu pristupačnosti i topline, a možda je i najrazrađeniji i emotivno najbogatiji lik Satorove žene Kat, koja tijekom filma prolazi preobražaj od krhke „dame u nevolji“ do svojevrsne fatalne žene. Međutim, čini se kao da Nolan eksploatira žanrovske klišeje i vizualna svojstava likova, ne trošeći previše vremena na psihološku razradu, kako bi ih poput pokretnih estetskih objekata koristio u modeliranju svoje grandiozne vizije, a sve u nadi da će njihova djelovanja objasniti i njihove karakterne osobine. Stoga bi se razlog plošnosti likova i klišeizirane priče tipične za špijunske filmove mogao kriti u namjeri da se putem nečega poznatog i viđenog gledateljima lakše "podvali" nešto potpuno nepoznato, izvrnuto i inovativno, ideje o kojima je razmišljao još od vremena Mementa (2000).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Profimedia
Image
Foto: Profimedia

Čisti filmski užitak

Podređenost psihologije likova akciji, vizualnosti i idejama, podvlači i, omaškom ili ne, tišina nekih izgovorenih rečenica nasuprot glasnoći izvanprizorne glazbe u konačnom zvučnom miksu. Kakogod, izvanprizorna glazba u Tenetu, koju je uz navođenje i suradnju s Nolanom skladao talentirani mladi švedski kompozitor Ludwig Göransson, jednako je važna kao i slika. Naglašava, daje ton pizorima, pojačava akciju i napetost, produbljuje osjećaj misterija i čuđenja te u savršenom spoju sa slikom izlaže čisto audio-vizualno iskustvo vrijedno divljenje. To radi uglavnom putem dosta melodične, mračne elektronike u spoju s hamornijama klasičnih instrumenata poput klavira i gudačkih instrumenta te putem pametno iskorištene psihodelije, a u obratu filma kada vrijeme počinje teći unazad i posebice u dramatičnoj završnici, kroz frenetičnu uporabu kompleksne polimetričnosti u stilu ekstremnog avangardnog metala švedskog benda Meshuggah. Kao što Nolan strukturi prilazi s matematičkog i gemetrijskog stajališta, tako i Göranssonove kompozicije čini se da odražavaju tu matematičku i geometrijsku preciznost, savršeno se spajajući s filmskim slikama u jednu impresivnu strukturu.

Nolan je tip autora koji obožava izlagati priču na način da poziva gledatelja na sudjelovanje zajedno s protagonistom u filmskom labirintu, umjesto da ga ostavi iznad labirinta promatrati kako junak uspješno ili neuspješno pronalazi ispravan put prema izlazu. Tenet je, tako, stvoren kao jedna velika, sjajna zagonetka. Njezino rješavanje otežat će vama ne samo nelinearnost, narativna kompleksnost i pseudoznanstvene ludorije, nego i mnoštvo elipsa, tj. brzog preskakanja dijelova zbivanja. Stoga vas ne treba čuditi ako nakon prvog gledanja niste pohvatali sve konce. Ali, to uopće nije ni važno i ne treba vas obeshrabriti, jer u pitanju je moćan film koji se može i treba gledati više puta. Da parafraziram znanstvenicu iz filma, nemojte pokušati odmah sve razumjeti, radije ga osjetite i doživite kao da gledate eksperimentalni film. Jer u pitanju je čisti, autentični kinematografski užitak slike, pokreta i zvuka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Samit
fnc 15
Gajin svet
Cijena strasti
Hell's kitchen
default_cta
Azbuka našeg života
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Alvin i vjeverice
Pevačica
default_cta
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Volio bih da sam ovdje
Brak na prvu
Playmobil
default_cta
Sumrak saga: Mladi mjesec
VOYO logo