Zvonimir Troskot, zastupnik Mosta, ekonomist s ozbiljnim iskustvom u privatnom biznisu prije politike, u Saboru već duže vrijeme naglašava da je HEP, jedna od ključnih državnih tvrtki za energetsku budućnost Hrvatske pred bankrotom, a ne libi se niti prozivati oko političkog kadroviranja u HEP-u, i to po specifičnoj – hvarskoj liniji.
Stoga smo razgovarali s njim o 'slučaju HEP', na temelju kojih pokazatelja on zaključuje da je ta moćna državna kompanija na rubu bankrota i što smatra posebno problematičnim u upravljanju tom tvrtkom.
NET.HR: Na aktualcu ste pred premijerom otvorili pitanje stanja u HEP-u.
TROSKOT: Činjenica je da predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković priča bajke oko proračuna i energetike, a HEP je pred bankrotom. I na sjednici Antikorupcijskog vijeća ukazao sam na loše upravljanjem tom strateški važnom hrvatskom energetskom kompanijom. Njihov model upravljanja i kadroviranja je doveo tvrtku na niske grane, a energetski sektor i politički kuloari govore da HEP-om drma "hvarska veza". Nepotizam opisan u sintagmi "zaposlenje po babi i po stričevima" nije nešto što je strano u hrvatskoj javnoj upravi, ali u HEP-u je problem još složeniji. Gospodin Frane Barbarić je pravnik koji nema znanja o energetici, a još manje referencu voditi najvažniju energetsku kompaniju u Hrvatskoj, a na poziciju predsjednika Uprave postavljen je isključivo zato što ima hvarske korijene baš kao i njegovi stranački kolege Plenković i Katičić. Zbog samog monopola HEP-a, kao i negativnih eksternalija po hrvatsko društvo, koje se zbog nekog nepoznatog razloga ne ispravljaju, a koje su direktna posljedica neučinkovitog upravljanja tako važnom energetskom kompanijom kao što je HEP d.d., za koje je glavni i odgovorni predsjednik Uprave Frane Barbarić, cijela ta situacija poprima obilježje "kartelskog djelovanja". Glavni problem jest u činjenici da Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić o energetici i energetskoj strategiji zna jako malo, a o našoj sudbini svojim odlukama odlučuje samo zato što je sa Hvara i što posjeduje člansku iskaznicu vladajuće stranke.
NET.HR: Upozoravali ste i na problematičan javni natječaj za odabir kandidata za predsjednika i članove Uprave HEP-a?
TROSKOT: Zadnji javni natječaj za predsjednika Uprave HEP-a, kao i članove Uprave, održan je u prosincu 2021., gdje su se između ostalih prijavili već ranije spomenuti Frane Barbarić i Damir Škugor, poznat u javnosti kao glavni operativni protagonist afere Ina. Ministarstvo gospodarstva je u roku od dva dana obavilo razgovore s ukupno 30 prijavljenih kandidata. Možda će vas iznenaditi činjenica da su testiranja i intervjui sa svakim od kandidata trajali svega 15 minuta. Čisto usporedbe radi, kada su se provodila testiranja i intervjui u međunarodnim kompanijama u kojima sam radio, oni bi nekada trajali i po tjedana dana i ta testiranja su bila sveobuhvatna i iscrpna, a obuhvaćala su testove analitike i kognitivnih sposobnosti, pa sve do testova koji su uključivali otpornosti na vrlo stresne situacije. Ne razumijem kako se sve to moglo sprovesti u samo 15 minuta i to za pozicije koje su u gospodarsko-energetskom smislu možda i najviše u državi. Lobiranjem putem "hvarske linije", Vlada na čelu s Plenkovićem je 30. prosinca 2021. godine donijela Zaključak kojim se Nadzornom odboru HEP-a predložilo imenovanje Frane Barbarića za predsjednika Uprave, a Petra Sprčića, kuma bivšeg ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, te Tomislava Šambića za članove Uprave, do imenovanja predsjednika i članova Uprave putem javnog natječaja, na razdoblje od najduže šest mjeseci. Isto je Vlada napravila i 30. lipnja 2022. Postavlja se pitanje, zašto i kako je moguće da se od 30 kandidata putem javnog natječaja održanog u prosincu 2021. nije odabralo nikoga, odnosno komisija nije donijela nikakav pravorijek? U jeku najveće energetske krize u svijetu, dekretima Vlade se dodjeljuje mandat osobi koja je svojim neznanjem i nesposobnostima ne može voditi kompaniju poput HEP-a.
Zvonimir Troskot: Mi u MOST-u se bojimo da bi HEP d.d. mogao bankrotirati i doživjeti istu sudbinu kao Ina i Agrokor, danas Fortenova, jer bi se preko noći pojavio „kreditor spasitelj“
NET.HR: Više puta ste u svojim javnim nastupima govorili o tome da je HEP pred bankrotom. Pretpostavljam da to zaključujete na temelju nekih financijskih pokazatelja?
TROSKOT: Kada se pomno analiziraju polugodišnji financijski izvještaji HEP-a na 30. lipnja 2022., ono što prvo upada u oko jest ostvareni gubitak od -1,3 milijarde HRK. To je polugodišnji rezultat, no ako se pogledaju trendovi cijena energenata na regionalnim i svjetskim burzama, tada se može doći do zaključka da će projicirani gubitak od poslovnih aktivnosti na kraju 2022. godine biti minimalno na razini troška koštanja Pelješkog mosta (-4,5 milijardi HRK). U prvih šest mjeseci poslovanja HEP-a bilo je vidljivo da novac koji ulazi u poduzeće, automatski i izađe što je jedan od prvih pokazatelja problema likvidnosti, posebno ako u tijekovima novca, zaduženja rastu brže od dotoka novca na račune poduzeća. Primjer tome je novac kojeg su imali kratko na računu, a kojeg su morali iskoristiti za isplatu dužničkog vrijednosnog papira – euroobveznice, koja im je dospjela u listopadu 2022. Problem likvidnosti kod HEP-a se potvrđuje i kroz kratkoročne obveze koje su u iznosu od -8 milijardi HRK, koje HEP nije uopće plaćao u zadnjih godinu dana. HEP također ima i "konsolidacijske bolesnike" unutar svojih financijskih izvještaja. Konsolidacijski bolesnici su sve one kompanije koje posluju s velikim gubitkom, a većinski vlasnik tih poduzeća je upravo sam HEP. Jedan od najboljih primjera je recimo tvrtka HOPS (Hrvatski operator prijenosnog sustava), čije financijske probleme je potvrdio tajnik u Ministarstvu gospodarstva gospodin Ivo Milatić tijekom jedne sjednice Odbora za gospodarstvo pri Hrvatskom saboru, kojem je HEP nedavno odobrio veliki kredit u iznosu od 60 milijuna EUR (450 milijuna HRK) kako bi pokrili svoje operative aktivnosti. Prvi paradoks jest da HEP koji je zadužen preko glave, daje kredit HOPS-u. Drugi paradoks jest da je HOPS u financijskoj situaciji da momentalno nemaju novaca za isplatiti plaće svojim zaposlenicima. HEP d.d. će bez proizvodnje nažalost morati nabavljati energiju na tržištu, a cijene energenata su stvarno visoke. S obzirom na to da HEP nema novaca, ne preostaje mu ništa drugo osim dodatnog puno skupljeg zaduživanja koje nažalost ne ide u smjeru ulaganja u obnovu proizvodnih kapaciteta, već u jednu nekontroliranu potrošnju.
NET.HR: Može li se već sada, barem u obrisima, zaključiti kako će se na HEP odraziti Vladin paket mjera za borbu protiv inflacije?
TROSKOT: Vladin paket mjera za smanjenje inflacije koji dodatno zadužuje trošak HEP-a za -6 milijardi HRK je iracionalan jer kao što se vidi iz polugodišnjih izvještaja, HEP d.d. tog novca nema. Odnosno da bi HEP ispunio sve Plenkovićeve želje, mora se zaduživati kod poslovnih banaka koje znaju da HEP d.d. nema novaca, što koriste za naplatu kamata koje su u slučaju HEP-a izrazito visoke zbog rizika likvidnosti. Zadnje takvo zaduženje je bilo 1. studenog 2022. godine kada je HEP uzeo dva kredita od PBZ-a i ERSTE banke u ukupnom iznosu oko dvije milijarde HRK (vrijednost pola Pelješkog mosta). Vlada Republike Hrvatske, dala je suglasnost tim kreditnim zaduženjima. Što se tiče materijalne imovine – tu mislim na HEP-ov proizvodni pogon - važna stvar je da se ona uvijek mora reinvestirati kako bi se nadoknadio trošak amortizacije, a zna se da danas HEP ne obnavlja svoju postojeću proizvodnju jer su im hidroelektrane i termoelektrane u izrazito lošem stanju, ne obnavljaju se, a s druge strane proizvodnju električne energije dodatno otežavaju rekordno niski vodostaji naših rijeka i "umrtvljeni" pogoni termoelektrana. U tom smislu, šansa da će se termoelektrana (TE) Rijeka revitalizirati, pogotovo u kratkom roku, su jednake nuli. Čak i da se hladni pogon opet stavi u funkciju, nije više moguće okupiti sve nekoć zaposlene inženjere koji bi ponovno pokrenuli proizvodne procese. HEP d.d. je prema informacijama koja posjedujem nabavio loživo ulje za pogon TE Rijeka. Neshvatljivo je da je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, uporno odbijao revitalizirati tu elektranu i promijeniti gorivo s loživog ulja na ekološki čisti plin. Imao je i ponudu velike europske elektroprivrede koja je bila zainteresirana za to investiciju. Sada se, očito zbog sigurnosti elektroenergetskog sustava ponovo nabavlja prerađena nafta koja je sama po sebi daleko veći zagađivač od plina. Za napomenuti je podatak da je pri pokušaju stavljanja u pogon TE Rijeka prije nekoliko mjeseci stradao transformator što govori da HEP d.d. odnosno Uprava HEP-a, nije vodio računa o spremnosti sustava za izvanredne događaje (porast burzi energije, samodostatnost itd.). Također treba naglasiti da je prije nekoliko dana TE Rijeka ispustila lož ulje u more, što je katastrofa koju su nažalost očekivali i najavljivali energetski stručnjaci, ali i ekološki aktivisti koji prate situaciju i koji su znali da su inspekcijski nalazi pokazali da su podnice spremnika stare i da se godina nije ulagalo u te pogone. Sve to dovodi spremnost pogona ove TE Rijeka pod upitnik, a ovo sve opisano jasno govori tko i kako vodi nacionalnu elektroprivredu.
NET.HR: Net.hr je prvi pisao o neobičnoj kupoprodaji plina u HEP-u u kojoj je bolje prošla skuplja ponuda PPD-a, a HEP ju je još k tome plaćao unaprijed bez ozbiljnih jamstava. Kako vi komentirate takve upravljačke odluke u HEP-u?
TROSKOT: I to je još jedan dokaz netransparentnosti i poslovno-političkih pozadinskih kombinacija. Do dana današnjeg nije jasno zašto je prošlog ljeta HEP poništio natječaj za nabavku plina na kojem je najpovoljnija ponuda bila značajno niža od one na kojem je pobijedilo PPD, te zašto je s PPD-om dodatno ugovoreno plaćanje unaprijed, a HEP se kasnije morao dodatno kreditno zaduživati kod banaka i kod države. Osim što je takva transakcija sumnjiva, ona je financijski nerazborita i neopravdana. No ovdje se opet vraćamo na temu neučinkovitog upravljanja koje na kraju plaćamo svi mi građani iz naših džepova.
Upozoravao sam i na probleme s nabavom brojila. Dana 2. studenoga 2022. potpisan je zadnji zapisnik o javnoj ponudi pri čemu su javne nabave kontraverznih naprednih mjernih infrastruktura (brojila), ponovno dodijeljene istim proizvođačima (dobavljačima) kao u zadnjih pet godina, što je nonsens i sumnja na pogodovanje. Te javne nabave su već u procesu istrage europskih tijela s obzirom da postoje ozbiljne sumnje da se pogodovalo uvijek istim proizvođačima, odnosno dobavljačima kroz javne natječaje koji su financirani europskim novcem. Ako padne taj natječaj, past će i svi ostali, a vrijednost svih javnih natječaja naprednih mjernih infrastruktura do sada, prelaze milijardu kuna.
NET.HR: Unatoč svemu, kreditni rejting HEP-a nije loš?
TROSKOT: Agencije za ocjenu kreditnog rejtinga su već 3. studenoga 2022. godine htjele srušiti kreditni rejting HEP-a jer su procijenile veći kreditni rizik čime je povećana vjerojatnost da kao dužnik neće biti u mogućnosti vratiti svoje dugove. Svoju finalnu ocjenu su prolongirali za veljaču ili ožujak 2023. godine. Ministar gospodarstva je najavio revizije kako bi se unutar HEP d.d. provjerili svi kupoprodajni ugovori koji su vezani na plin i električnu energiju. Ono što sigurno očekujemo jest da će kreditne agencije spustiti kreditni rejting HEP-a, što će otežati zaduživanje HEP-u jer će svaki novi kredit postati sve skuplji i skuplji. Ono što se bojimo u klubu MOST-a jest da bi HEP d.d. mogao bankrotirati i da bi onda mogao doživjeti istu sudbinu kao Ina i Agrokor, danas Fortenova, jer bi se preko noći mogao pojaviti "kreditor spasitelj", dati kredit HEP-u, i onda svoja potraživanja po osnovi kredita prema HEP-u pretvorio u vlasnički udio u kapitalu.
