Je li moglo drugačije? Je li cijena plina koji su trošili građani i tvrtke u Hrvatskoj ove zime, mogla biti ipak niža? Ili, nakon što se otvorilo pitanje koliko je Hrvatska ovisna o ruskom plinu, je li državni vrh bio posebno sklon lokalnim partnerima Gazproma? Pitanja su to koja se neminovno nameću kada se proanaliziraju dokumenti i kombinacije koje su se protekle godine, u vrijeme ugovaranja posla nabave plina za sezonu listopad 2021.-travanj 2022., odvijale pod kapom HEP-a koji kao predsjednik Uprave predvodi Frane Barbarić, istaknuti član HDZ-a i osobni prijatelj premijera Andreja Plenkovića za kojeg nikada nije službeno razmatran mogući sukob interesa, jer se Povjerenstvo proglasilo nenadležnim za prijateljske relacije.
HEP kao strateška državna tvrtka za energetiku i formalno je vezana s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Skupštinu tvrtke predvodio je u vrijeme turbulentnog ugovaranja posla nabave plina ministar Tomislav Ćorić (sada je preuzima novi ministar, Davor Filipović), a predsjednik Nadzornog odbora je Goran Granić, brat Mate Granića, jednog od ključnih savjetnika premijera Andreja Plenkovića. To su ključne osobe koje su možda mogle 2021. godine utjecati na ugovaranje nabave plina po povoljnijoj cijeni, za 6,8 milijuna eura, odnosno oko 51 milijun kuna, manje od finalno dogovorene. Ali nisu.
Prvi natječaj - poništen
Prvi natječaj za nabavu prirodnog plina u količini od 275 milijuna kubičnih metara za razdoblje isporuke od 1. listopada 2021. do 1. travnja 2022. godine objavljen je točno 1. lipnja. U natječaju je utvrđeno da će HEP, kao kupac, mjesečni račun za prirodni plin platiti u roku od 15 dana nakon primitka računa. Definirano je također da svaki ponuditelj predajom ponude potvrđuje da u cijelosti prihvaća ugovor o kupoprodaji plina koji je sastavni dio natječajne dokumentacije. Ukupna vrijednost ugovora o kupoprodaji prirodnog plina iznosila je 95 milijuna eura, a rok za dostavu ponuda bio je 14. lipnja 2021. Prema informacijama Net.hr-a bilo je nekoliko ponuđača, a najpovoljnija ponuda za kupnju prirodnog plina iznosila je 35,74 eura/MWh (bez PDV-a), a ponudila ju je - INA.
HEP, međutim, poništava taj natječaj iako je najpovoljniji ponuditelji zadovoljavao sve uvjete natječaja. Već 16. lipnja, dakle, samo nekoliko dana kasnije, HEP objavljuje novi natječaj za nabavu prirodnog plina, posve identičan onom prvom od 1. lipnja: bio je to natječaj za nabavu 275 milijuna kubičnih metara prirodnog plina za razdoblje od 1. listopada 2021. do 1. travnja 2022. godine.
Frane Barbarić, predsjednik uprave HEP-a
Drugi natječaj: pobjednik s višom cijenom
Ovaj puta je nakon provedenog natječaja "najpovoljniji ponuđač" – PPD, ali s cijenom većom od one koju je ponudila INA na prvom poništenom natječaju. Prvo plinarsko društvo, tvrtka partner ruskog Gazproma, u vlasništvu tvrtke Energia Naturalis d.o.o., koja je u stopostotnom vlasništvu Pavla Vujnovca, ponudila je 39,13 eura/MWh (bez PDV-a), te je HEP s njima i potpisao ugovor. Ugovorena količina plina s PPD-om, prema Ugovoru o kupoprodaji plina broj UO-36/21. iznosi 2.009.280 MWh, a u članku 8. Ugovora unesena je i jedinična fiksna cijena od 39,13 eura/MWh (bez PDV-a). Drugim riječima, 3,39 eura po MWh više od one prve ponude. Ako se pak pomnoži količina prirodnog plina, 2.009.280 MWh iz zaključenog ugovora s razlikom u cijeni, dolazi se do izračuna da je HEP platio 6,8 milijuna eura, odnosno 51 milijun kuna, više nego da je ugovorio dostavu plina po onoj prvoj cijeni.
No, ni to nije sve. Nakon što je HEP potpisao Ugovor u kojem je definirano plaćanje 15 dana od dana primitka računa, točno šest dana kasnije, HEP predvođen Franom Barbarićem, donosi novi dokument u korist PPD-a. 7. srpnja 2021. godine donesena je Odluka 30-8.1/2021. u kojoj je definirano da će Uprava HEP-a avansno, dakle unaprijed – jednokratno, platiti PPD-u ugovorenu vrijednost isporuke prirodnog plina. HEP je potom, dakle u srpnju 2021. i istovario PPD-u iznos od impresivnih 737 milijuna kuna za razdoblje isporuke plina od listopada 2021. do travnja 2022. PPD je zauzvrat dao HEP-u kao instrument osiguranja bankarsku garanciju znatno nižeg iznosa kojoj je rok valjanosti istjecao 4. listopada 2021. godine, dakle, četiri dana nakon početka isporuke plina koji je trebalo isporučivati do travnja 2022. godine.
Naravno da svaka kompanija ima pravo ugovarati avansno plaćanje, no, nije li ono trebalo biti predstavljeno kao mogućnost već u natječajnoj dokumentaciji? Jer možda su i drugi ponuđači onda mogli računati na taj "bingo" u planiranju cijene? Ovako je evidentno da je samo ona tvrtka koja je izabrana na natječaju na kojem je pobijedila pod jednim uvjetima dobila ekskluzivno pravo na dogovaranje ovog unosnog dodatka.
Dakako, otvara se i pitanje je li takav aranžman dogovoren samo na liniji HEP-PPD, osobito zato jer se smatra da je jedan od članova Uprave HEP-a, Tomislav Šambić, koji je u vrh HEP-a stigao iz HEP Plina iz Osijeka, mogući zagovornik pozicije PPD-a, no, mali su izgledi da je takav milijunski zahvat dogovoren i realiziran bez političkog odobrenja s viših instanci.
HEP istovario 737 milijuna kuna pa se zadužio
Konačno, nije li s pozicije HEP-a bilo problematično to što je iznenada, usred ljeta, morala unaprijed platiti 737 milijuna kuna? Je li to utjecalo na likvidnost tvrtke? 10. prosinca 2021. godine na sjednici Vlade RH premijer Andrej Plenković je na preporuku nadležnog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, dao suglasnost da se HEP kreditno zaduži kod banaka (Privredne banke i Zagrebačke banke), ukupno 2,628 milijardi kuna, a u obrazloženju je navedeno da se to čini "radi financiranja općih poslovnih potreba, a kako bi se osigurala adekvatna rezerva likvidnosti i dostatna sredstva za podmirenje obaveza HEP grupe, uključujući financiranje odobrenog značajnijeg plana investicija za 2022., te povećanje tekućeg dospijeća financijskog duga."
Na upit s Net.hr-a iz HEP-a nisu posebno komentirali navode i razloge za kreditno zaduženje, no tvrde da nisu imali nikakvih problema s likvidnošću.
"Likvidnost HEP grupe tijekom čitave 2021. godine nije bila upitna. Sve obveze prema dobavljačima podmirivane su u roku dospijeća i isključivo iz redovnih novčanih priljeva iz poslovanja. Ističemo da je rejtinška agencija Standard&Poor’s (S&P) u listopadu 2021., dakle nakon poslovnog događaja koji spominjete u upitu, podigla ocjenu kreditnog rejtinga HEP-a na investicijsku razinu, s BB+ na BBB-. U izvješću agencije navodi se da su ostvareni vrlo dobri rezultati HEP-a dokaz zalaganja tvrtke za zadržavanje financijske snage", navedeno je u odgovoru iz HEP-a.
Dakako, pitali smo i o razlozima poništenja natječaja na kojem su mogli ugovoriti isporuku plina po značajno nižoj cijeni.
"U lipnju 2021. godine objavljena su nadmetanja za nabavu plina za isporuku u razdoblju od 1. listopada 2021. do 1. travnja 2022. godine. Na prvo nadmetanje je pristiglo 18 ponuda od osam različitih ponuđača. U vrijeme zaprimanja ponuda tržište plina bilo je nelikvidno, što znači da je bio značajno smanjen obujam trgovanja plinom te da su cijene znatno oscilirale unutar velikog raspona između najvećeg i najmanjeg iznosa. U takvim okolnostima nije bilo moguće adekvatno utvrditi orijentacijsku tržišnu cijenu s kojom bi se mogle usporediti cijene dobivene u ponudama. Stoga je raspisano novo nadmetanje", obrazlažu iz HEP-a.
HEP: Nema poslovne štete
Objašnjeno je potom da je na drugom nadmetanju pristiglo "16 ponuda od sedam različitih ponuđača, koje je povratkom likvidnosti tržišta bilo moguće usporediti s referentnom tržišnom (burzovnom) cijenom. Slijedom toga, HEP d.d. je prihvatio ponude triju najpovoljnijih ponuditelja te s njima potpisao ugovore", te su ustvrdili da se ne može govoriti "o mogućoj poslovnoj šteti za HEP koja bi proizašla iz ponovljenog postupka nadmetanja."
A zašto su nakon zaključenja natječaja odlučili uvesti avansno plaćanje za PPD?
"Avansno plaćanje ugovorenih vrijednosti moguće je kada postoji poslovna opravdanost za donošenje takve odluke. Svako avansno plaćanje zasebno se analizira sukladno stanju na financijskom tržištu. Pritom se uzimaju u obzir financijska isplativost za Društvo, projekcije stanja novca na računu i operativne projekcije tijeka novca za promatrano razdoblje vodeći računa o dostatnim rezervama likvidnosti. Svaka odluka donosi se u najboljem interesu za kompaniju.
Podatke i informacije o pojedinačnim ugovorima, poslovnim subjektima te iznosima izvršenih avansnih plaćanja, predstavljaju poslovnu tajnu te ih stoga nismo u mogućnosti dostaviti", zaključili su iz HEP-a.
PPD nije odgovorio preciznije na upit o tome kako i zašto su isposlovali avansno plaćanje, te kakve su točno garancije dali, no naglasili su da su "sve obveze i isporuke plina, vezane na ugovorno razdoblje na koje se referirate u pitanjima, u cijelosti su izvršene sukladno ugovorenim uvjetima utvrđenim na natječaju koji je proveo HEP d.d."
PPD: Nismo bili u povoljnijem položaju
S obzirom na to da smo pitali jesu li možda financijske poteškoće ili neki posebni razlozi u lancu nabave plina uzrokovali činjenicu da je HEP cjelokupni iznos za nabavu plina za zimu platio unaprijed, već u srpnju 2021., iz PPD nam je odgovoreno da je "sukladno javno objavljenim rezultatima poslovanja PPD 2021. g. završio s prihodima poslovanja od 20,9 milijardi kuna, pri čemu je neto profitna marža pala s 3% u 2020. godini na 2% u 2021. g. što je rezultiralo s neto dobiti od 261 milijun kuna", te da je iz tih, "javno dostupnih informacija, jasno je kako se PPD ne nalazi u financijskim poteškoćama."
Iz PPD su nam odgovorili da sam ugovor između HEP-a i PPD-a nisu u mogućnosti komentirati, no referirali su se na naše propitivanje jesu li tim naknadnim ugovaranjem plaćanja unaprijed dovedeni u povoljniji položaj od konkurencije.
"Načelno, promjena načina plaćanja uobičajeni je proces između strana u obveznim odnosima i rezultat je upravljanja financijskim pozicijama kupca i dobavljača te se u tim situacijama primjenjuju sva zakonom propisana pravila i procedure. Svaki ugovor između HEP-a i PPD-a potpisan je i realiziran u interesu obje ugovorne strane, a u skladu s pozitivnim pravnim propisima RH. Ističemo kako PPD nije doveden u povoljniji položaj u odnosu na ostale kompanije", stoji u pisanom odgovoru iz PPD-a.
Nadležno Ministarstvo: Pitajte HEP
Pitali smo i u nadležnom Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, kojeg je u vrijeme ugovaranja posla s PPD-om vodio Tomislav Ćorić, i o ponavljanju natječaja i ugovaranju posla i činjenici da je PPD-u znatno prije početka isporuke plina isplaćena u cijelosti milijunska svota. I o tome da je premijer Andrej Plenković, upravo na preporuku Ćorićeva ministarstva, potkraj godine odobrio tom istom HEP-u dizanje kredita u bankama radi pokrivanja tekućeg poslovanja. No, iako smo pitali o političkom nadzoru i odlukama Ministarstva i Vlade, iako smo pitali o pozadini svih tih odluka, samo su nas suho opet uputili na HEP.
