ZAGREB - Sabor je u četvrtak poslijepodne započeo raspravu o prijedlogu rebalansa državnog proračuna, a ministar financija SlavkoLinić uvodno je priznao da Vlada nije uspjela provesti planirane investicije i uštede na masi za plaće, ali i naglasio da je deficit zadržan ispod 10 milijardi kuna te da je ispoštovan Zakon o fiskalnoj odgovornosti.
Iako podaci za prvih šest mjeseci govore o gospodarskom padu od oko 1,7 posto, Linić je kazao kako neka pozitivna kretanja u zadnjem kvartalu pokazuju da će pad u 2012. biti manji, oko 1,1 posto.
Priznao je da planirane investicije kasne, za što je okrivio zatečeno stanje u državnim tvrtkama.
"Očito da je Vlada precijenila stanje u trgovačkim društvima u kojima ima većinsko vlasništvo. Dovoljno je da pogledate rezultate clean starta i da shvatite kako su ogromni problemi u trgovačkim društvima", rekao je Linić.
Upozorio je da je Vlada primorana spašavati i privatne tvrtke, posebno u građevinarstvu, kao i da je za podizanje konkurentnosti gospodarstva smanjila doprinos na plaću i neke parafiskalne namete.
Objasnio je da je najveći dio nominalnog smanjenja Vlada planirala na plaćama u javnim i državnim službama, ali da tu nije uspjela rashode smanjiti ni za jednu kunu.
Kazao je da smanjenje izdataka za plaće Vlada namjerava osigurati kroz Zakon o reprezentativnosti i niz pregovora sa sindikatima, kojima je uspjela djelomično izmijeniti kolektivne ugovore u državnim službama.
Replicirala mu je MartinaDalić (HDZ), ustvrdivši da su rashodi konsolidiranog proračuna za svega 324 milijuna kuna manji nego lani, što je 0,5 posto BDP-a i nije dovoljno da bi se ispoštovao Zakon o fiskalnoj odgovornosti.
Linić joj je odgovorio da će se to je li fiskalno pravilo ispoštovano vidjeti tek na završnom računu, kada će biti jasno koliki je BDP, koliko su rashodi i što su bili rashodi 2011.
BrankoBačić (HDZ) ministru je zamjerio da je, čuvajući deficit ispod 10 milijardi kuna, odustao od ulaganja u kapitalne projekte od 424 milijuna kuna.
"Zaustavili ste svaki četvrti projekt", ustvrdio je Bačić, na što mu je Linić uzvratio da su zaustavljeni samo projekti koje je bivša Vlada ugovorila nerealno i neodgovorno i oni koji nisu dorađeni.
"Od nekih objekata ćemo odustati jer su potpuno neprihvatljivi, nemaju ekonomskog opravdanja i cilj im je bio više politički nego ekonomski", poručio je Linić.
Govoreći o razlozima zbog kojih Vlada nije uspjela smanjiti masu plaća, Linić je ustvrdio da je bivša vlada, zbog straha od sindikata, potpisivala nerealne kolektivne ugovore.
"Samo u obrazovanju imamo 146 vrsta dodataka. Vidjet ćete koliko su to nekorisni dodatci, a čine ogromne razlike. Dodatci zbog posebnih uvjeta rada čine 50 posto. To nigdje u svijetu ne postoji, samo u Hrvatskoj", ustvrdio je Linić.
