Kilogram je, naime, jedina mjerna jedinica u Međunarodnom sustavu mjernih jedinica (SI) koju još uvijek definira fizički objekt - prototip kilograma od platine i iridija koji se čuva u sjedištu Međunarodnog ureda za mjere i utege u Parizu (BIPM).

Stabilnost kilograma od ključne je važnosti jer predstavlja temelj za izvođenje mnogih drugih mjernih jedinica. Međutim, mjerenja su pokazala da je u posljednjih sto godina prototip izgubio 50 mikrograma svoje težine (težina zrnca pijeska) što je nagnalo BIPM da pokuša razviti novu definiciju kilograma temeljenu na "Planckovoj konstanti", odnosno temeljnoj konstanti kvantne fizike.

"Postignut je međunarodni konsenzus da se u bliskoj budućnosti redefinira kilogram, na temelju fiksne vrijednosti Planckove konstante", izjavio je Micheal Stock, fizičar u BIPM-u.

I metru je 1983. promijenjena definicija

Stock je rekao da on i njegove kolege provode eksperimente kojima nastoje povezati masu i Planckovu konstantu uspoređujući mjerenja električne i mehaničke snage. Nova definicija kilograma ne može stupiti na snagu sve dok rezultati istraživanja, koja se provode u laboratorijima diljem svijeta, ne budu istovjetni.

Međunarodni sustav mjernih jedinica najviše je korišteni mjerni sustav u svijetu za poslovanje i znanost. Sastoji se od sedam temeljnih jedinica - metra, kilograma, sekunde, ampera, kelvina, mola i kandele.

I metar se nekada definirao kao daljina između dviju linija na prototipu, ali se od 1983. godine definira kao duljina puta koju u vakuumu prijeđe svjetlost za vrijeme od 1/299,792,458 sekunde.