Znanstvenici tvrde da će otkriće "milenijskog čovjeka", kako je stvorenje nazvano, vjerojatno izmijeniti stavove znanstvenika prema evoluciji i porijeklu vrsta.
Prve ostatke pronašli su na bregovima Tugen u kenijskom okrugu Baringo 25. listopada skupina znanstvenika sa College de France iz Pariza i Muzeja zajednice iz Kenije. Od tada su otkriveni različiti dijelovi tijela najmanje 5 pojedinaca, i muškaraca i žena.
"Ne samo da su ostaci stariji od svih do sada pronađenih, već se nalaze i na naprednijem stupnju evolucije. Stari su bar 6 milijuna godina, što znači da su stariji od dosad najstarijih ostataka otkrivenih u Armisu, Etiopija, starih 4,5 milijuna godina", objašnjava paleontolog Martin Pickford.
Skoro u potpunosti očuvana lijeva bedrena kost milenijskog čovjeka pokazuje da je imao snažne stražnje noge koje su mu omogućavale uspravno hodanje, što je pak hominidna karakteristika koja ga povezuje neposredno s čovjekom.
Debela desna nadlaktična kost pokazuje da je stvor posjedovao i sposobnost penjanja po drveću, ali ona vjerojatno nije bila dovoljno snažna te mu nije omogućavala da visi na grani ili skače s grane na granu.
Dužina obje kosti pokazuje da je stvor bio veličine, otprilike, suvremenog čimpanze.
Mađutim, najčvršći dokaz koji milenijskog čovjeka povezuje s čovjekom su zubi i struktura čeljusti. Očnjaci su sitni, a kutnjaci krupni, što veoma nalikuje na zube suvremenog čovjeka i dokazuje da se milenijski prehranjivao uglavnom voćem i povrćem, a tek povremeno mesom.
Tragovi zubi na bedrenoj kosti milenijskog čovjeka navode na nesretan kraj našeg dotičnog pretka. Vjerojatno ga je ugrabila neka vrsta mačke, odvukla ga do drveta, svog uobičajenog mjesta za ručak i pojela ga.
