Dugogodišnja istraživanja na svim poljima znanosti mogla bi rezultirati novim velikim otkrićima u godini koja je pred nama.
Među njima je svakako odgovor na pitanje o postojanju popularne Božje čestice ili Higgsova bozona koji daje masu svoj materiji. Pretpostavlja se da je do 130 puta manji od protona i na njegovo otkriće čeka se više od pedeset godina. Kariku koja nedostaje u poznatoj hipotezi teorijske fizike pokušat će pronaći znanstvenici koji rade na Velikom hadronskom sudaraču (LHC - Large Hadron Collider), trenutno najvećem istraživačkom kompleksu na svijetu s 27 kilometara dugim kružnim mjernim instrumentom smještenim na 180 metara dubine ispod francusko-švicarske granice, piše Biologija.com.
Ima li života na drugim planetima?
Na naslovnice bi kao otkriće mogao stići i dokaz o putovanju čestice brže od brzine svjetlosti. Naime, ispaljeni neutrino, prema dosadašnjim pokusima, došao je 60 nanosekundi (milijardi dijelova sekunde) brže nego što bi trebao. Isprva se smatralo da je riječ o grešci, no kasnije je utvrđeno da to nije slučaj.
Nakon niza otkrića planeta izvan Sunčevog sustava koji bi mogli podržavati život, znanstvenici bi nas mogli počastiti i otkrićem planeta na kojem postoji život. Otkrića planeta koji orbitiraju u nastanjivoj zoni oko neke zvijezde moraju se poklapati s činjenicom da na planetu postoji voda koja bi s velikom sigurnošću sadržavala neke oblike života. Pronalazak života ili znakova da je na nekom planetu moguć život u zadatku ima i NASA-ina letjelica koja nosi još jedan istraživački robot na Mars. Planirano spuštanje robota na crveni planet je u kolovozu ove godine.
Velika otkrića na polju ljudskog genoma
Velika otkrića čekaju nas i na polju istraživanja ljudskog genoma uz pomoć analize drevne DNK izolirane iz najbližih ljudskih srodnika, neandertalaca i denisovanaca. Denisovanci su do nedavno bili nepoznata skupina ljudi, evolucijski bliski nama, za koje se sumnja da su se križali sa suvremenim ljudima.
Istraživanje koje je počelo lani pokazuje kako čak 4 posto DNK potječe od te skupine drevnih ljudi. Trenutno se istražuju geni koji povezuju ljude s njihovim precima, a nova saznanja o evoluciji ljudi nakon kamenog doba dobit ćemo i analizom materijala "ledenog čovjeka"- Öetzija.
