Ali što s trilijuntim dijelom milijardinke, pita Interesting Engineering.

Fizičari su uspješno izmjerili vrijeme u zeptosekundama dok su promatrali elektron kako bježi iz atoma. To je najkraći izmjereni vremenski razmak.

Tim s instituta Max Planck za kvantnu optiku vodio je istraživanje. Koristili su lasere kako bi pogodili atom helija.

Po prvi put primječen efekt predviđen još 1905.

Uspjeli su promatrati Einsteinov fotoelektrični efekt u punom zamahu. Albert Einstein predvidio je taj efekt još 1905. i rekao je da se događa kada svjetlosne čestice (fotoni) udare u elektrone atoma.

Kvantna mehanika diktira da energija tih fotona bude ili apsorbirana ili disperzirana među nekoliko elektrona. Ali nitko još nije uspio to vidjeti do sada. Stoga nitko nije niti znao na koji se način efekt stvarno događa.

Efekt je izmjeren u zeptosekundama (10 na -21 sekundi), što je postalo najmanji mjerljiv djelić vremena ikada. Do ovoga istraživanja rekord je nosila atosekunda (10 na -18 sekundi).

"Koristeći ovu informaciju, možemo izmjeriti vrijeme potrebno elektronu da promijeni svoje kvantno stanje iz jako ograničenog, vezanog stanja oko atoma do slobodnog stanja", izjavio je jedan od znanstvenika, Marcus Ossiander.

Neobično dijeljenje energije

Puls lasera u atom helija trajao je samo par stotina atosekundi. Ali tim je uspio prikupiti gomilu očitavanja i suziti događaje na samo 850 zeptosekundi.

Zatim su koristili gotovo infracrveni laserski puls i proračunali da je izbacivanje elektrona trajalo od 7 do 20 atosekundi. Znanstvenici su primjetili da energija nije bila podijeljena niti jednako, niti nejednako. Primjetili su i kako ponekad samo jedan elektron preuzme cijelu zraku energije.

Znanstvenici se nadaju kako će ovo otkriće poboljšati kvantno računanje tako što će se bolje razumijeti ovaj izrazito brz proces i pokušati duplicirati ovu veliku brzinu.