Izračun se temelji na pretpostavci da se emisija stakleničkih plinova stalno povećava. Ukoliko se ta emisija ne smanji, svjetskim oceanima prijeti nagli porast kiselosti zbog porasta prosječne temperature Zemlje za čak 4 Celzijeva stupnja.
Taj porast prosječne temperature, predviđaju znanstvenici, dovest će do porasta razine mora, učestalih tropskih ciklona, uragana i poplava, pogotovo u području Afrike i Azije. Također, doći će do zagađenja oceana i cvjetanja algi, te do migracije životinjskih vrsta. To će dovesti do godišnjih šteta do 428 milijardi dolara godišnje do 2050. godine, odnosno do 1,979 milijardi dolara godišnje štete u 2100. godini (0,37 posto pretpostavljenog globalnog BDP-a).
Znanstvenici su svoja otkrića objavili u studiji pod nazivom "Vrednovanje oceana", ali upozoravaju kako u izračun štete za globalni BDP nisu uzeli u obzir male otočne države koje također žive od mora, te da u obzir nisu uzeli procese samoobnove oceana koji su nužni za život u morima.
No, upozoravaju da je nepregledna veličina oceana i udaljenost od svakodnevnog života 'zavarila' ljude i dovela do kroničnog zanemarivanja oceana, te da bi uzrečica 'ima još riba u moru' mogla postati naš najgori neprijatelj.
