Smrt zbog zračenja
Kad je Wilhelm Röntgen otkrio rendgenske zrake 1895. godine, vijest o tome vrlo brzo obišla je svijet. Tada je i 30-godišnja Elizabeth Fleischmann-Aschheim odlučila saznati što više o radiografiji. Iako nikad nije završila srednju školu, postala je vrlo vješta u radiografiji u samo godinu dana, te je u Kaliforniji otvorila prvi laboratorij za radiografiju.
Elizabeth je često provodila brojne eksperimente s rendgenskim zrakama, a iako su bile poznate opasnosti dugotrajnog izlaganja zračenju, Elizabeth je odbijala nositi zaštitnu opremu jer je smatrala da bi tako preplašila pacijente. Svoju tvrdoglavost platila je životom – umrla je u 46. godini od posljedica zračenja.
Otkrivena tajna šefa tajne službe
Iako je posao Davida Petraeusa, donedavnog direktora CIA-e, bio skrivanje tajnih podataka i informacija, propustio je sakriti neke dijelove svog privatnog života koji su ga na kraju stajali fotelje.
Naime, Petraeus je imao aferu s Paulom Broadwell, svojom službenom biografkinjom, a par je napravio veliku pogrešku. Oboje su bili u braku, te su otvorili zajednički Gmail račun kako bi izbjegli slanje e-mail poruka. Problemi su počeli kad je Broadwell s istog računa počela zlostavljati drugu ženu za koju je sumnjala da je bacila oko na Petraeusa. Žena je zlostavljanje prijavila prijatelju u FBI-u, nakon čega je pokrenuta istraga koja je otkrila aferu direktora CIA-e.
Lažima do 'uspjeha'
Sa samo 25 godina Stephen Glass već je bio urednik u listu New Republic. U novinarskim krugovima u Americi slovio je kao wunderkind, te je pred njim bila vrlo obećavajuća karijera. No ubrzo se ispostavilo da je većina njegovih tekstova izmišljena.
Sve je otkriveno nakon što je utvrđeno da jedna tvrtka o kojoj je Glass pisao ne postoji, te je pokrenuta istraga. Pokazalo se da je 27 članaka od njih 41 potpuna izmišljotina. Glassova novinarska karijera tako je brzo došla kraju, a pojedini mediji opisali su njegov "pothvat" kao "najveću prevaru u modernom novinarstvu".
