I dok su se razine onečišćenja zraka u Europi smanjile u posljednjih nekoliko desetljeća, nova studija austrijskih znanstvenika zaključuje da je smog daleko od toga da bude poražen u ovom dijelu svijeta, piše Washington Post.
Znanstvenici s Međunarodnog instituta za primijenjenu analizu sustava predviđaju da će se do 2030. godine mnogi europski gradovi suočiti s razinama onečišćenja zraka koje su daleko iznad granica koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija i Europska unija. Dok mnogi Europljani danas već žive u zagađenim područjima, ako se ne poduzmu "značajne mjere" za zaustavljanje zagađenja, u mnogim gradovima uvjeti će se znatno pogoršati.
"Mi smo pokazati potencijal i potrebu za daljnjim kontrolama emisije kako bismo postigli sigurne razine kvalitete zraka - postojeće zakonodavstvo neće obaviti taj posao", rekao je istraživač Gregor Kiesewetter, koji je vodio studiju.
"Zagađenje zraka ima veliki utjecaj na ljudsko zdravlje te doprinosi plućnim i srčanim bolestima", upozoravaju znanstvenici.
Ono što je iznenađujuće je to da gradovi koji će najviše trpjeti nisu nužno oni najveći. Za London se, primjerice, očekuje da će imati bezopasne razine onečišćenja, unatoč trenutačnoj razini smoga koja je dovela do tužbe Europske unije koja Britaniju proziva zbog neuspjeha da smanji razinu onečišćenja.
Alarmantna prisutnost opasnih mikročestica prvenstveno se predviđa za istočnu Europu. U blizini Krakowa, jedan od najstarijih gradova Poljske, smog će biti osobito raširen oko 2030. godine, tvrde austrijski znanstvenici. Za Varšavu i Sofiju također se predviđa porast zabrinjavajuće razina mikročestica.
U zapadnoj i sjevernoj Europi, gradovi koji će najteže biti pogođeni su industrijska španjolska luka Gijon, švedska prijestolnica Štokholm, Stuttgart u južnoj Njemačkoj, Milano i Torino u sjevernoj Italiji i Pariz u Francuskoj.
Smog u Parizu mogao bi imati razorne posljedice. Naime, kao jedan od najvećih europskih gradova, zagađenje zraka bi potencijalno moglo ugroziti više od 12 milijuna ljudi koliko danas živi glavnom gradu Francuske i njegovim predgrađima.
Takve visoke razine onečišćenja zraka ipak neće doći kao iznenađenje za većinu Parižana. Dana 17. ožujka 2014. godine Pariz je osvanuo omotan tako gustim smogom koji je bio gori od onog u Pekingu taj dan. Pariške vlasti su odgovorile potezom bez presedana - zabranom vožnje polovici od svih automobila u Parizu i uvođenjem besplatnog javnog prijevoza na tjedan dana.
U siječnju ove godine, gradonačelnik Pariza najavio je da kamionima i autobusima više neće biti dopušteno da ulaze u grad, i to već od početka srpnja. To su samo najnovije mjere poduzete za rješavanje problema onečišćenja pariškog zraka. U prosincu prošle godine, gradske vlasti Pariza zabranile su korištenje kamina.
O problemu onečišćenja zraka u Parizu naširoko su izvijestili mediji u inozemstvu i mnogi su se tome rugali, međutim, kako austrijska studija pokazuje, i ostali gradovi su jednako u opasnosti.
Neki smatraju da su nedavne pariške mjere pretjerane, međutim pristalice anti-smog kampanje imaju jak protuargument na svojoj strani. Naime, vanjsko zagađenje zraka krivo je za smrt najmanje 100.000, a prema nekim procjenama, čak 400.000 Europljana svake godine.
Većina tih smrti mogla bi lako biti spriječena, smatraju austrijski znanstvenici. "Ako bi se najučinkovitije tehnologije kontrole onečišćenja zraka koje su danas dostupne implementirale diljem Europe, čak 99 posto europskih nadzornih postaja bi se do 2030. godine osvjedočile da su razine onečišćenosti zraka smanjene ispod granica koje je propisala EU", zaključuju u svojoj studiji autrijski znanstvenici.
