UGLEDNI HRVATSKI ZNANSTVENIK: /

'Genetski kod je univerzalni jezik života'

Image
Foto: Screenshot

Predstavio je glavne teorije o porijeklu genetskoga koda, spomenuo najnovije rezultate svojih istraživanja koji upućuju na to da se kod razvio iz izravnih,

28.3.2018.
18:06
Screenshot
VOYO logo

Ugledni hrvatski znanstvenik i jedan od vodećih svjetskih biofizičara Bojan Žagrović posjetio je u srijedu Institut Ruđera Boškovića (IRB) gdje je održao i predavanje o porijeklu genetskoga koda kao univerzalnoga jezika života, istaknuvši da je taj kod važan za nastanak svih živih bića na molekularnoj razini, ali i da je njegovo porijeklo još nepoznanica znanstvenicima.

Predavanje Bojana Žagrovića, redovitoga profesora molekularne biofizike na Sveučilištu u Beču, održano je u sklopu ciklusa predavanja renomiranih svjetskih znanstvenika na IRB-u, a organizacijski je dio projekta Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) "Računalna rješenja u bioznanostima: Uloga molekulske fleksibilnosti (CompSoLS-MolFlex)" pod vodstvom dr. sc. Davida M. Smitha, priopćio je Odsjek za odnose s javnošću IRB-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Genetski kod univerzalni jezik života

Govoreći o porijeklu genetskoga koda kao univerzalnoga jezika života, profesor Žagrović istaknuo je da je genetski kod važan za nastanak svih živih bića na molekularnoj razini, ali i da je njegovo porijeklo još nepoznanica znanstvenicima.

"Od bakterija do biljaka, životinja i čovjeka, žive stanice čitaju zapis iz gena koristeći jedan te isti jezik - genetski kod. Dok znanstvenici razumiju riječi i gramatiku toga jezika, još se gotovo ništa ne zna o tome koje su fizikalno - kemijske pokretačke sile do njega dovele", rekao je Žagrović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predstavio je glavne teorije o porijeklu genetskoga koda, spomenuo najnovije rezultate svojih istraživanja koji upućuju na to da se kod razvio iz izravnih, komplementarnih interakcija između nukleinskih kiselina i proteina.

Kvalitetna znanstvena rasprava

Profesor Žagrović je rekao kako mu je drago što je mogao održati predavanje na IRB-u o porijeklu genetskoga koda i istraživanjima kojim se bavi, te dodao da mu je posebno drago što je, nakon predavanja, mogao sudjelovati u kvalitetnoj znanstvenoj raspravi s brojnim kolegama. Napomenuo je da se implikacije istraživanja o kojima je govorio protežu na različita područja molekularne biologije i uspostavljaju izravnu poveznicu između prvobitnih početaka biologije i njezine sadašnjosti.

Bojan Žagrović ugledni je hrvatski znanstvenik koji je u inozemstvu ostvario zavidnu znanstvenu karijeru. Nakon što je diplomirao biokemiju na Sveučilištu Harvard, doktorirao iz biofizike na Sveučilištu Stanford u grupi prof. dr. Vijaya Pande te nakon trogodišnjega poslijedoktorskog usavršavanja na ETH-u u Zürichu u grupi prof. dr. Wilfreda van Gunsterena, Žagrović je 2007. postao znanstveni direktor MedILS-a u Splitu i voditelj projekta iz računarske biofizike.

Od 2010. profesor je na Sveučilištu u Beču, a bavi se računarskom i eksperimentalnom biofizikom s fokusom na interakcije između nukleinskih kiselina i proteina. Dobitnik je EMBO poslijedoktorske stipendije, Tomorrow’s PI nagrade časopisa Genome Technology, Starting granta Europskog istraživačkog vijeća (ERC), START nagrade Austrijske znanstvene naklade, McGraw - Hill nagrade European Protein Society-a, a član je i Mlade kurije (Junge Kurie) Austrijske akademije znanosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istraživanja interakcija između proteina i nukleinskih kiselina

Žagrovićev znanstveni rad prvenstveno je usmjeren na istraživanja interakcija između proteina i nukleinskih kiselina, a u dosadašnjem radu posebno se istaknuo korištenjem najsuvremenije tehnike distribuiranog računanja na internetskoj mreži (tzv. Folding@Home projekt) u kojem volonteri iz cijeloga svijeta doniraju računalno vrijeme na osobnim računalima na kojima se vrte simulacije smatanja (savijanja) proteina.

Uspostavio je i analizirao prve atomističke simulacije potpunoga proteinskog savijanja jer proteini, kao složene biološke molekule, moraju zauzeti točno određenu konformaciju (strukturu) da bi obavili svoje biološke funkcije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako je objašnjeno u priopćenju, važnost proučavanja svijanja proteina očituje se u činjenici da se na taj način dobivaju informacije o strukturi koja je odgovorna za normalnu biološku aktivnost ili pak može uzrokovati neki poremećaj u organizmu poput razvoja neurodegenerativne bolesti.

Na Sveučilištu u Beču osnovao je Vienna PTM koji služi za molekularno - dinamičke simulacije posttranslacijskih modifikacija što pojednostavljeno znači da se raspon funkcija proteina proširuje nakon vezanja drugih biokemijski aktivnih grupa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo