Prirodno, na dugovječnost će, bez obzira na genske predispozicije, utjecati i životni stil osobe, okoliš i – obična sreća. No, ukoliko posjedujete tzv. pojedinačne nukleotidne polimorfizme (SNP), koji su otkriveni kod izuzetno dugovječnih ljudi, teoretski imate šanse doživjeti stotu.
Naime, znanstvenici s bostonskog sveučilišta proveli su najopsežnije istraživanje na bijelcima stogodišnjacima i njihovim obiteljima, u kojem je od 1995. godine prikupljeno podataka o gotovo tisuću stogodišnjaka.
"Ovo je samo genetska predispozicija. To ne znači da ćete doživjeti stotu. Svašta se može dogoditi", pojasnila je voditeljica istraživanja Paola Sebastiani.
Istraživanje je pokazalo da je dugovječnost rijetka, jer tek jedan od 6000 ljudi u razvijenim zemljama doživi stotu. Samo jedan od sedam milijuna ljudi doživi 110. godinu života. Također, oni koji imaju više gena vezanih uz dugovječnost bolje podnose bolesti, te 90 posto njih tek u dobi od 93 godine počinje osjećati probleme vezane uz zdravlje.
Otkriće ovih varijabli pomoći će znanstvenicima u stvaranju testa kojim će svatko tko poznaje svoj genetski kod moći provjeriti koliko može 'trajati' njegovo tijelo.
Istraživanje će se, najavljuju znanstvenici, proširiti i na druge etničke skupine, a prvo će posjetiti Japan, u kojem živi neobično mnogo stogodišnjaka.
