"Temperatura morske površine istočnog Pacifika povećala se za dva Celzijeva stupnja, što je više od prosječne temperature tijekom veljače i ožujka, što je utjecalo na pojavu obilnih oborina i smanjenu jačinu pasatnih vjetrova na području od Galapagosa do obala Ekvadora i Perua", stoji u priopćenju WMO-a.
Zadnji El Nino zabilježen je tijekom 2015. i 2016., a utjecao je na nezabilježenu sušu na Rogu Afrike, izbjeljivanje koralja i zarazu virusom zike u Južnoj Americi prije dvije godine.
Glasnogovornica WMO-a Clare Nullis izjavila je da je sada teško predvidjeti u koliko će mjeri biti snažan udar El Nina ove godine.
U priopćenju organizacije stoji i da su meteorološka predviđanja kreirana prije svibnja ili lipnja obično manje sigurna od onih koja se objavljuju kasnije tijekom godine.
El Nino je globalni atmosfersko-oceanski fenomen, zapravo klimatski poremećaj koji nastaje zbog neuobičajenog zagrijavanja mora na površini ekvatorijalnog Pacifika uzrokovanog promjenama smjera kretanja zračnih struja u višim slojevima atmosfere.
Pojava se povezuje s višim temperaturama na globalnoj razini, ali i neuobičajeno suhim, hladnim i ledenim zimama na sjeveru Europe. El Nino se javlja svake dvije do sedam godina. Dok na jednom dijelu Zemlje uzrokuje velike kiše i poplave, druga njezina područja pogađaju suše.
Ime ovog meteorološkog fenomena potječe od španjolske riječi za dječaka jer se obično javlja oko Božića.
