Neke od tih tehnologija moći će stvarno transformirati naše živote, standard življenja, način na koji komuniciramo u društvu. Danas navodimo pet nadolazećih tehnologija koje će revolucionarizirati svijet oko nas.
1. 3D printer
3D printeri još nisu općeprisutan uređaj, ali projekcije na ovom polju su enormne, da i ne spominjemo brojne primjene koje nude. Cijene već padaju, i printeri koji su nekoć koštali 30.000 dolara sada se već nude za 3.000, a razvijaju se još brži, učinkovitiji i jeftiniji modeli.
Ovo je polje koje raste oko 35% svake godine - godine 2011. tržišna cijena 3D printera navedena je kao 1.7 milijardi dolara a do 2019. bi mogla doseći 6.5 milijardi.
To će direktno utjecati na tradicionalne načine proizvodnje, tvrdi James Ross, viši direktor investicijske firme Alliance Bernstein, navodeće da na primjer u Kini više neće biti toliko tvornica. Medicinska prostetika, mehanički dijelovi i brojne druge stvari moći će se proizvoditi tim strojevima jednako kvalitetno, ali brže, lakše i jeftinije negoli starom tehnikom.
2. Preuređivanje ljudskih gena
Postoje bolesti koje nastaju zbog genetskih problema, koje nosimo sa sobom od rođenja. Zahvaljujući boljem razumijevanju ljudskog genoma i genetike, znanstvenici i liječnici mogu sada unaprijed otkriti znakove za Alzheimerovu i druge bolesti. Što ako bi mogli modificirati te gene, ili ih identificirati puno ranije kako bi se mogli boriti protiv mentalnog propadanja?
Ta su proučavanja privukla puno pažnje u zadnjim godinama. Zahvaljujući tehnološkom napretku na tom polju možemo tretirati bolesti koje imaju korijen u ljudskome genomu. Nekoliko biotehnoloških tvrtki dobilo je znatne financijske donacije kako bi mogli istraživati moguće tretmane, kao Bluebird Bio i Juno Therapeutics, koje su dobile po 116, odnosno 120 milijuna dolara.
Mogućnost preuređivanja i zamjene specifičnih gena ovisi o modificiranim virusima, poput adeno-asociranog virusa (AAV), koji mogu ući u tijelo i zamijeniti defektan gen dobrim. Druga je metoda odstranjivanje nekih stanica koje se zatim tretiraju sa modificiranom virusom te zatim vraćaju u tijelo pacijenta.
Na primjer, dijabetis tipa 1 može se u potpunosti izbjeći. Iako su te metode još uvijek dosta skupe, što se više firmi bude bavilo time cijene će više padati.
3. Proizvodnja i pohrana solarne energije
Već neko vrijeme znamo da se moraju stvoriti i usavršiti novi izvori energije kako bi pratile svjetsko stanovništvo i standard koji stalno rastu. Fotovoltne solarne ploče već su prisutne u mnogim zemljama, ali nisu primarni izvor energije - ne rade noću i ne mogu pohranjivati prikupljenu energiju.
Solarne ploče ne dosegnu više od 44% učinkovitosti, a brojne niti toliko. Puno toga bi se trebalo dogoditi kako bi se značajno povečalo korištenje solarne energije,a što je nešto što se planira da bi se trebalo dogoditi do 2025. godine.
Znanstvenik David Mills tvrdi kako solarna energija ima potencijal da bude učinkovita kao i fosilna goriva u jako bliskoj budućnosti.
Štoviše, cijena solarnih ploča drastično se smanjila, što doprinosi popularizaciji. Mills tvrdi kako solarni paneli mogu stvarno promijeniti način na koji svijet koristi energiju.
4. Proces desalinizacije
Bogate bliskoistočne zemlje već godinama koriste tehnologije za odsoljavanje vode, te pretvaraju morsku vodu u slatku. U svijetu kojim dominiraju oceani stvarno je ironično da nam prijeti suha budućnost te da je u brojnim područjima voda tako rijetka.
Iako desalinizacija već postoji, radi se o skupom postupku, kojeg provode samo bogate zemlje, poput Ujedinjenih Arapskih Emirate ili Izraela (neke afričke zemlje naprimjer, ne mogu si priuštiti tako što). Ali to se mijenja, a moglo bi promijeniti i cijeli svijet u bliskoj budućnosti.
Kada se slana voda pretvara u slatku, ostatak se baca. Ali, osim soli, postoje još i brojni minerali koji se mogu izvući umjesto da ih se baca. Kada bi bilo moguće sakupljati taj 'otpadni' materijal tijekom desalinizacije, trošak procesa bio bi znatno manji.
5. Internet stvari
Koncept interneta stvari kaže da će provesti tehnološku revoluciju koja će ujediniti računala i brojne druge uređaje, pomoću bežičnih senzora i nanotehnologije. Očekuje se da će do 2025. godine automobili, kuće i razne vrste uređaja biti direktno povezani na internet, te da će im se moći davati razne naredbe i upute, kao i da će komunicirati međusobno.
