Sada su znanstvenici proveli najdetaljniju genetsku analizu Europljanja gornjeg paleolitika i otkrili povezanost ranih modernih ljudi.
Ova grupa, koja je živjela u sjeverozapadnoj Europi prije 35.000 godina, direktno je utjecala na svoje potomstvo koje čine današnji Europljani, i vjeruje se kako su oni 'praoci' Europe.
Završetak ledenog doba i ponovno naseljavanje
Dolazak modernih ljudi u Europu značio je i kraj neandertalaca, unatoč tome što je bilo slučajeva miješanja.
Tijekom ledenog doba koje završilo prije 12.000 godina, a kojemu je vrhunac bio prije 25 do 19.000 godina, glečeri su pokrivali naš kontinent sve do sjeverne Francuske. Nakon što se led povukao, počelo je ponovno naseljavanje srednjih i sjevernih područja kontinenta.
David Reich i njegovi kolege s Harvardskog sveučilišta analizirali su genome 51 modernog čovjeka koji su živjeli prije između 45.000 i 7.000 godina kako bi proučili to ponovo naseljavanje.
Genetski podaci pokazuju da, počevši od prije 37.000 godina, svi Europljani potječu od jedne osnovne populacije koje je preživjela ledeno doba. Ona je ostavila tragove širom Europe, a jedan od njih predstavlja i proučavani primjerak iz Belgije.
Ta je populacija bila dio Aurignacijske kulture, i upravo je ona krenula u ponovno naseljavanje sjeverne Europe nakon povlačenja ledenjaka. Pretpostavlja se kako je krenula iz područja današnje Španjolske.
Drugi važan događaj dogodio se prije oko 14.000 godina, kada su se ljudi sa jugoistoka, iz područja današnje Turske i Grčke, proširili u Europu, i zamijenili prvu grupu.
"Došlo je do nove promjene stanovništva u Europi, a ovaj put dolazi s jugoistoka, a ne jugozapada," kaže profesor Reich. "Vidimo jako različitu genetiku koja se širi Europom, koja zamijenuje ljude sa jugozapada koji su prije bili tamo. Ti su ljudi trajali tisućama godina do dolaska zemljoradnje."
Utjecaj neandertalaca
Ova je studija otkrila i malo miješanje s neandretalcima, prije oko 45.000 godina. Pretpovjesni ljudi imali su tri do šest posto neandertalske DNK ali danas većina ljudi ima samo jedan do dva posto.
"Neandratalska DNK blago je otrovna za moderne ljude, a ova studija potvrđuje kako prirodna selekcija uklanja tragove naših neandretalskih predaka", dodao je profesor Reich.
"Ono što smo vidjeli u ovom istraživanju je kako drevna povijest stanovništva nije ništa manje komplicirana nego što je bila u zadnjih 7.000 godina, s brojnim epizodama zamjene stanovništva na ogromnoj, dramatičnoj skali, u vrijeme kada se i klima dramatično mijenjala."
