Eksperimentirajući na miševima, znanstvenici su otkrili kako su im u stanju ponovo otvoriti taj prozor, tako da im prouzrokuju drugi moždani udar u istome području mozga u kojem se je dogodio i prvi. Ali rezultati tog istraživanja jasno ne mogu se primjeniti na ljude, zbog očitih etičkih razloga.
Za početak, miševi su istrenirani da izvrše zadatak koji se sastojao od posezanja kroz mali otvor u kavezu kako bi došli do hrane. Takva vrsta ponašanja dosta je neprirodna za miševe, ali nakon deset dana treniranja, glodavci su bili u stanju doseći hranu u oko 50% pokušaja.
Znanstvenici su zatim prouzročili moždani udar u motoričkom dijelu korteksa, dijelu mozga odgovornom za svjesne pokrete, što je otpuno spriječilo miševe da izvrše zadatak. Nakon tjedan dana znanstvenici su pokušali ponovo naučiti miševe da izvrše zadatak.
Otkrili su kako je stopa uspjeha osjetno opala te su glodavci uspješno posezali za hranom u oko 30% pokušaja. Nakon toga znanstvenici su pokušali vidjeti može li se prozor oporavka ponovo otvoriti te su odlučili miševima dati još jedan udar.
Polovici životinja ponovili su udar ponovo u motoričkom dijelu korteksa, a kontrolnoj grupi su uzrokovali udar u vizualnom korteksu, daleko od primarne lokacije. Odmah nakon toga znanstvenici su ponovo počeli učiti miševe kako da izvedu zadatak.
Miševi koji su ponovo dobili moždani udar na isto mjesto u mozgu ponovo su naučili izvršavati dani zadatak sa stopom uspjeha identičnom onom prije prvog udara, od 50%. Ali miševi koji su drugi moždani udar imali u posve drugom dijelu mozga uoće nisu popravili svoju mogućnost izvršavanja zadatka.
Znanstvenici tvrde kako to pokazuje kako je motorički dio korteksa jedini dio mozga za koji se može ponovo otvoriti prozor kako bi se povratile motoričke vještine izgubljene uslijed moždanog udara, iako još nije posve jasno zašto je tomu tako. Iako je kreiranje drugog moždanog udara uspjelo to postići, znanstvenici su svjesni kako se tako što nikada neće moći raditi na ljudima.
Ipak, otkrili su kako su mozgovi sisavaca elastičniji i sposobniji mijenjati se i prilagođavati nego što se mislilo, te da bi to moglo dovesti do drugih načina za ponovo otvaranje prozora za oporavak kod ljudi, ili možda produžiti originalni vremenski prozor da traje dulje tako da omogući više vremena za oporavak.
"Ako uspijemo bolje razumjeti kako da ponovo otvorimo ili produžimo optimalni period oporavka nakon moždanog udara, mogli bi promjeniti na bolje naš tretman pacijenata", izjavio je Steven Zeiler, profesor neurologije Johns Hopkins University School of Medicine.
"Naše istraživanje nudi novi i jaki dokaz kako postoji osjetljivi period nakon udara tijekom kojeg je lakše ponovo naučiti motoričke kretnje, a to je nešto o čemu neuroznanstvenici još raspravljaju", zaključuje.
IFLScience/Danas.hr
