Sustavna analiza obdukcije 33 Covid pacijenta pronašla je male tragove virusnog materijala u njihovu mozgu koji čini se potječu iz nosa. Pomisao da bi koronavirus zapravo mogao probiti u ljudski živčani sustav je zastrašujuća pa iako su ovo samo preliminarni rezultati, za sada ne izgledaju dobro. Ovo istraživanje objavljeno je u Nature Neuroscienceu.
Kako piše Science Alert, smatra se da je gornji dio ljudske nosne šupljine, poznat kao nazofarinks, jedno od prvih mjesta infekcije i replikacije koronavirusa. Upravo bi taj dio nosne šupljine mogao biti slaba točka u obrani našeg mozga. Naime, ljudski mozak odvojen je od ostatka tjelesne opskrbe krvlju polupropusnom barijerom stanica, nazvanom krvno-moždana barijera, koja barem većinu vremena drži toksine i patogene podalje od našeg mozga.
Koronavirus može prijeći barijeru i završiti u mozgu
Neki su virusi, uključujući nekoliko koronavirusa, posebno pritajeni i sposobni proći ovu barijeru. Nažalost, SARS-CoV-2 mogao bi biti jedan od njih. U stvari, neki znanstvenici misle da bi to moglo biti ono što uzrokuje mnoge neurološke simptome povezane s Covidom, uključujući gubitak mirisa i okusa, glavobolje, vrtoglavicu, mučninu i umor.
1. Zadaci za mozak: Izazivanje vašeg mozga da radi nove stvari ili pružanje novih iskustava koja ga opterećuju na mnogo različitih načina pomoći će mu da bude "umoran" noću, kaže dr. Kat Lederle. Teški mentalni zadaci zahtijevaju više mentalne energije, kaže dr. Lederle, koja je voditeljica odjela za zdravlje sna na somnia.org.uk. Ona savjetuje: “Tijekom dana pružite svom mozgu više raznolikosti i stimulacije, čak i kada obavljate normalne zadatke. Osmislite novu rutu do supermarketa kako biste iskoristili svoje vještine rješavanja problema ili isprobajte novi recept. “Vaš će mozak navečer biti spreman za spavanje jer mu je potrebno to vrijeme da se oporavi.”
Nedavno su neka istraživanja otkrila tragove virusne RNA u mozgu i spinalnoj tekućini nekih Covid pacijenata. Druga stvar je kako su ti ostaci dospjeli tamo. Neke početne studije sugeriraju da šiljasti proteini s vanjske strane SARS-CoV-2 potiču upalu u endotelnim stanicama krvno-moždane barijere, popuštajući veze i propuštajući virus da procuri, piše Science Alert.
Virus dolazi u mozak kroz njušne živce?
Nova analiza dodaje još jedan mogući put koronavirusa do mozga. Ne samo da su istraživači pronašli netaknute virusne čestice unutar endotelnih stanica nazofarinksa, već su pronašli i virusnu RNA u gornjem dijelu nosa i u nekoliko regija mozga. Taj dio poznat je kao sluznica.
Ostaci genskog materijala bili su minimalni, ali to bi moglo biti zato što je obdukcija bila u prosjeku mjesec dana nakon smrti. Iako možda neće biti moguće vidjeti kako virus putuje unutar pojedinih moždanih stanica, kod nekih su pacijenata isti proteini klasova pronađeni na vanjskoj strani SARS-CoV-2 pronađeni i u stanicama koje su istraživači identificirali kao neurone.
To sugerira da se virus SARS-CoV-2 možda nekako "provlači" pored krvno-moždane barijere i u mozak kroz duge, nitaste projekcije njušnih živaca. No, čak i ako se pokaže da neuroni u nosu prenose SARS-CoV-2 do mozga, to je vjerojatno samo jedan od ulaza. U analizi, neka područja mozga s tragovima RNA nisu imala izravnu vezu s njušnom sluznicom i bila su više uključena u disanje i kontrolu kardiovaskularnog sustava, što sugerira da virus ulazi i na drugi način.
Primjerice, mogao bi curiti kroz endotelne stanice, kako sugeriraju druge studije, ili bi mogao ulaziti u drugu stanicu koja smije prijeći krvno-moždanu barijeru, na primjer, za nošenje vitalnih resursa. Za sada se to jednostavno ne zna, ali zbirna izvješća i rezultati sugeriraju da se virus lako probija i utječe na živčani sustav.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
