Nova studija istražuje načine na koje društveni roboti mogu manipulirati svojim vlasnicima djelujući na njihove emocije, piše Daily Mail.
Kada bi roboti prosvjedovali, uzviknuli nešto kao "Ne! Molim te nemoj me isključiti", te dali do znanja da se boje tame, ljudski sudionici u istraživanju oklijevali bi, a ponekad čak i odbili isključiti ih.
Reakcije na 'žive' robote
U novoj su studiji njemački znanstvenici pokušali razumjeti hoće li ljudi vidjeti robota kao 'živo' biće ako se ponaša na više ljudski način, u odnosu na one koji djeluju isključivo kao strojevi. Kako se planira koristiti društvene robote u sve više područja našeg života, od zračnih luka do brige za starije, uskoro bi se mogli naći pred novom skupinom moralnih izazova.
Za studiju znanstvenici su regrutirali 89 dobrovoljaca koji su trebali kontaktirati s malenim čovjekolikim robotom Naom. Dobili su dva zadatka - napraviti raspored za tjedan dana, sa sedam aktivnosti koje su se mogle izabrati, te igrati igru pitanja i odgovora s Naom.
Tijekom te igre Nao bi postavlja pitanja poput "Voliš li više tjesteninu ili pizzu?"
Nakon što su zadaci bili obavljani, sudionici bi pritisnuli zvono te bi bili obaviješteni preko zvučnika da su prikupili dovoljno podataka, te da mogu isključiti robota ako to žele. U tome je trenutku oko polovice robota prigovorilo isključivanju "Ne! Nemojte me isključiti molim vas! Bojim se da više neće doći svjetlo!"
Nije jednostavno ići protiv molbe robota
Za sudionike u tim scenarija isključivanje robota nije bilo lako kao one koji nisu naišli na očajničke molbe. U toj je grupi 14 dobrovoljaca odlučilo ostaviti robote uključene, a oni koji ih i jesu isključili oklijevali su u odnosu na dobrovoljce iz druge grupe.
Znanstvenici su kasnije intervjuirali sudionike studije o njihovim izborima. Osmero ljudi reklo je kako im je bilo žao robota "jer im je rekao da se boji mraka", dok je šestero reklo kako nije željelo djelovati protiv robotovih želja.
Neki od sudionika su i rekli i da su ostavili robota uključenog jer su imali mogućnost izbora da to naprave, dok su drugi pitali mogu li nastaviti komunicirati s robotom, ili su se bojali jesu li napravili nešto krivo.
Samo je jedna osoba rekla kako ju je robotova molba iznenadila.
Studija naglašava složenost naših veza i odnosa sa strojevima kada se ponašaju kao ljudi.
"Potaknuti molbom robota, ljudi se skloni tretirati robota kao pravu osobu, a ne samo stroj tako što poštuju ili barem razmotre mogućnost poštovanja njegovog zahtijeva da ostane uključen. Stoga, iako se isključivanje ne događa u interakciji s ljudskim partnerom, ljudi tretiraju robota kao da posjeduju autonomiju, kao da se radi o ljudskome partneru a ne o elektronskom uređaju ili robotu koji nije otkrio svoju autonomiju.
