I baš kada ste pomislili kako je sigurno ući u vodu, morate se čuvati divovskih, plivajućih stonoga!
Znanstvenici su nedavno opisali prvu poznatu amfibijsku stonogu. Pripada grupi divovskih stonoga po imenu Scolopendra i može narasti i do dužine od 20 centimetara.
Poput svih stonoga, i ova je novootkrivena vrsta otrovni mesojed. Srećom, izgleda da živi samo u jugoistočnoj Aziji.
Sretno slučajno otkriće
George Beccaloni iz londonskog Prirodoslovnog muzeja bio je na medenom mjesecu na Tajlandu 2001. godine. I poput svakog dobrog entomologa, proučavao je bube.
"Gdje god da idem po svijetu, uvijek okrećem kamenje pored potoka, i tako sam pronašao i ovu stonogu koja me je stvarno iznenadila", priča Beccaloni.
"Izgledala je dosta zastrašujuće: jako velika s dugim nogama i strašnom tamnom, zelenkasto-crnom bojom."
Kada je Beccaloni podigao kamen ispod kojega se skrivala, stonoga je istog trena pobjegla u potok, umjesto u šumu. Jurila je pod vodom po dnu potoka, sve dok se nije skrila ispod drugog kamena.
Unatoč teškoćama, Beccaloni ju je nekako uspio uhvatiti i kasnije je staviti u veliki kontejner s vodom. Kaže kako je odmah zaronila do dna i plivala snažno poput jegulje, horizontalnim valovitim kretnjama tijela. Kada ju je izvadio iz kontejnera, voda je iscurila s tijela, ostavljajući stonogu potpuno suhu.
Beccaloni je donio taj primjerak natrag u Prirodoslovni muzej u Londonu, gdje se konzultirao sa stručnjakom za stonoge. Stručnjak je bio skeptičan, jer se Scolopendra nalazi na suhim staništima i nije bilo niti jedne poznate vrste stonoga koje bi bile amfibijske. I tako je taj primjerak godinama ležao u muzejskoj zbirci.
Napokon, nova vrsta
U međuvremenu su Beccalonijev muzejski kolega Gregory Edgecombe i njegov student na Tajlandu Warut Siriwut, bili na rubu otkrića nove vrste stonoge.
Uhvatili su dva primjerka u blizini vodopada u Laosu, a DNK analiza je potvrdila kako je riječ o novoj vrsti. Nazvali su stonogu Scolopendra cataracta, što je latinski za vodopad.
Beccaloni je podijelio promatranja amfibijskog ponašanja svog uzorka s Edgecombeom, a koji je potvrdio kako je stonoga s njegova medenog mjeseca stvarno S. cataracta.
Za sada su poznata samo četiri primjerka ove nove vrste: dva uhvaćena u Laosu, plivajući primjerak kojeg je Beccaloni uhvatio na medenom mjesecu i četvrti primjerak koji je uhvaćen u Vijetnamu još 1928., i koji se nalazio u zbirci Prirodoslovnog muzeja u Londonu, pogrešno identificiran kao pripadnik 'obične' vrste.
Beccaloni vjeruje kako S. cataracta iskorištava ekološko mjesto različito od drugih vrsta divovskih stonoga.
"Ostale Scolopendra love po suhom tlu", kaže entomolog. "Kladim se kako ova vrsta ide noću u vodu kako bi lovila vodene ili amfibijske beskralježnjake."
Poput svih stonoga i ova nova vrsta je otrovna. Iako ne biste htjeli da vas ugrize, njen ugriz vas najvjerojatnije ne bi ubio, nego samo prouzročio bolnu agoniju.
"Sve velike Scolopendra stonoge imaju bolan ugriz, 'očnjak' njihova sustava za ubrizgavanje otrova dovoljno je jak da vam probije kožu", kaže Edgecombe.
Ugrizi stonoga slične veličine prouzrokuju bol poput opekotine koja se širi duž cijele ruke ili noge ako je ugrižen prst. Edgecombe kaže kako bol može potrajati nekoliko dana, ali da najčešće ne ostanu nikakve trajnije posljedice.
Zvuči poput najgore noćne more za neke ljude: odete malo noću zaroniti u potok, a možda na vas vrebaju divovske stonoge.
Ali za znanstvenike poput Beccalonija i Edgecombea, novo je otkriće samo još jedan dokaz kako još uvijek postoje čuda prirode koja su nam skrivena.
"Ljudi obično proučavaju potoke u tropima tijekom dana, ali vjerojatno postoji cijeli niz zanimljivih amfibijskih stvari koje izlaze noću", kaže Beccaloni. "Bilo bi dobro proučiti te potoke i njihovu faunu da bi se vidjelo što se točno događa u mraku."
