Komarci su posljednjih godina odgovorni za milijune ljudskih života. Malarija, Chikungunya groznica, Denge groznica i Rift Valley groznica opasne su virusne bolesti koje prenose ova sićušna bića.
Klimatske promjene izazvale su sve veći broj oboljelih od bolesti koje prenose komarci. Zbog povećane prosječne temperature pojavile su se nove vrste komaraca kojih prije u Europi nije bilo (tigrasti komarac -Aedes albopictus,) a i blaže zime omogućuju njihovo prezimljavanje. Isto tako, više temperature pogoduju razmnožavanju komaraca.
Drugi razlog je pojačan odlazak turista u zemlje u kojima su ove bolesti endemične, što može lako dovesti do epidemije u njihovoj domicilnoj zemlji.
Koliko su opasni dovoljno govori činjenica da je od malarije 2010. godine umrlo 660.000 ljudi.
Srećom, medicina je uspjela zavladati malarijom i pronaći način kako da je liječi. No, što je s ostalim oblicima bolesti koje prenose komarci, za koje još uvijek nemamo lijek? Saznajte koje su najčešće među njima, a ujedno i najopasnije.
Rift Valley groznica
Ovim se virusom mogu zaraziti i ljudi i životinje. Čovjek ga obično dobije jedući zaraženo meso. Iako je smrtnost u slučaju zaraze svega jedan posto, ovaj virus ima jako neugodne posljedice, od povraćanja krvi do oslijepljenja.
Simptomi: visoka temperatura, glavobolja, umor, mučnina, povraćanje, bol u želucu, mišićima i zglobovima, osip Vrijeme inkubacije: dva do 12 dana, obično tri do sedam Smrtnost: rijetko Liječenje: ne postoji
Chikungunya groznica
Virusna bolest koju prenose komarci roda Aedes kao i Dengue gorznicu. Bolest je endemska u Africi i Aziji.
Simptomi: neki uopće nemaju simptoma, dok drugi imaju temperaturu, bol u leđima, vrtoglavicu i slabog su tjelesnog stanja. Vrijeme inkubacije: dva do sedam dana Smrtnost: jedan posto Liječenje: ne postoji
Dengue groznica
Ovo je najraširenija virusna bolest koju prenose komarci, endemska je bolest u Africi, Aziji, Karibima i Južnoj Americi. Dengue vrućicu prenose komarci roda Aedes (Aedes aegypti i Aedes albopictus - tigrasti komarac). U Hrvatskoj je prvi put otkriven 2004. godine u Zagrebu , a tijekom 2005. godine i na Jadranu.
Rezervoar infekcije je oboljeli čovjek. Komarci koji sišu krv na oboljelom čovjeku desetak dana nakon toga počinju izlučivati virus slinovnicama te na taj način kod idućeg hranjenja prenose virus na drugog čovjeka. Zaraženi komarac izlučuje virus doživotno, a tijekom životnog vijeka hrani se prosječno 3 do 4 puta.
Simptomi: visoka temperatura i barem dvoje od navedenog - jaka glavobolja, bol u očnoj šupljini, zglobovima, mišićima i kostima, osip, krvarenje iz nosa, niska razina bijelih krvnih zrnca. Vrijeme inkubacije: dva do sedam dana Smrtnost: Manje od jedan posto Liječenje: ne postoji
Virus Zapadnog Nila
Vrućica zapadnog Nila je virusna bolest koju prenose komarci iz prirodnog rezervoara (ptice selice) na sisavce (često kopitari) i na ljude. Komarac koji najčešće prenosi virus zapadnog Nila je Culex spp, ali ga može prenositi i Aedes aegypti i Aedes albopictus. Sve ove vrste zastupljene su u Hrvatskoj.
Bolest se kod nas najčešće javlja od srpnja do listopada.
Simptomi: 70 do 80 posto ljudi ne pokazuje nikakve simptome, a kod ostatka se može javiti glavobolja, bolovi u tijelu i zglobovima, povraćanje, proljev ili osip. Vrijeme inkubacije: od dva do 14 dana, obično dva do šest dana Smrtnost: Manje od jedan posto zaraženih ima neuro -invazivni oblik (encefalitis ili meningitis) Liječenje: ne postoji
