Teorija o brzini svjetlosti dugo je bila smatrana radikalnom, a ako se pokaže točnom, mogla bi potencijalno promijeniti neke od naših najosnovnijih načina na koje razumijemo svemir. A sada će biti i provjerena eksperimentalnim načinom.
Ova teorija dovodi u pitanje jednu od najosnovnijih ideja koju imamo o svemiru: da je brzina svjetlosti fundamentalna i nepromjenjiva. Ta središnja ideja drži zajedno neke od najvažnijih koncepata fizike, kao i našeg razumijevanja svemira, poput opće relativnosti i načina na koji se svemir širio nakon Velikog praska.
Nekoć je brzina svjetlosti bila još veća
Ali nova teorija o brzini svjetlosti navodi kako se u jako ranom svemiru svjetlo možda kretalo mnogo brže nego što mu je trenutačna brzina. Brzina svjetlosti u vakuumu, 299.792.458 m/s, se uvijek smatrala ne samo konstantnom, već i općenito maksimalnom brzinom bilo čega u cijelome svemiru.
A sada se znanstvenici nadaju da će uspjeti dokazati tu teoriju, proučavajući kozmičku mikrovalnu pozadinu (CMB). Radi se o 'odsjaju' zračenja koje je emitirano kratko nakon Velikog praska i koje služi kao neka vrsta slike ranoga svemira.
Sve strukture u svemiru, poput galaktika, formirale su se od sitnih fluktuacija u gustoći ranoga svemira čiji tragovi su ostali u CMB-u. Mjerenja tih fluktuacija mogu se koristiti za stvaranje 'spektralnog indeksa', na kojem znanstvenici još uvijek rade.
Ako se nova teorija pokaže točnom, te je brzina svjetlosti stvarno bila viša odmah nakon Velikog praska, spektralni će indeks imati izrazito preciznu brojku - 0.96478, tvrdi studija. Trenutačne procjene spektralnog indeksa već su blizu toj brojci, na oko 0.968, s još malo mjesta za pogrešku.
Sazrela teorija
"Teorija, koju smo prvi put predložili još 1990. godine, sada je dosegla točku zrelosti - proizvela je predviđanje koje se može testirati. Ako promatranja u bliskoj budućnosti pokažu kako je brojka točna, to bi moglo rezultirati modificiranjem Einsteinove teorije o gravitaciji", kaže vodeći znanstvenik na istraživanju, profesor Joao Magueijo s Imperijalnog koledža u Londonu.
"Sama ideja da bi brzina svjetlosti mogla biti varijabilna bila je radikalna kada smo je prvi put predložili, ali nakon numeričkog predviđanja ona je postala nešto što se može predvidjeti. Ako se pokaže istinitom, to bi značilo da zakoni prirode nisu uvijek bili onakvi kakvi su sada."
