Studija, objavljena u časopisu Nature Communications, pokazuje je da su količine vrlo slane vode, koja se može kondenzirati u gornjim slojevima Marsovog tla, puno manje od vlage koja se može naći u najsušim mjestima na Zemlji.
"Dokazi pokazuju da je prije više od 3 milijarde godina Mars bio vlažan i nastanjiv. Međutim, najnovije istraživanje potvrdilo je da je njegov okoliš danas izuzetno suh", navodi u priopćenju dr. Christian Schröder, predavač na Sveučilištu Stirling i znanstveni suradnik misije Mars Exploration Rover Opportunity.
"Da bi život mogao postojati u područjima koja smo istraživali, bilo bi nužno pronaći 'džepove' vlage daleko ispod površine, koji se nalaze daleko od suhoće i zračenja prisutnih na površini", dodaje.
Koliko je Mars suh?
Za potrebe studije istraživači su ispitali skupinu meteorita na Meridiani Planumu koristeći podatke koje je skupilo NASA-in rover Oportunity.
Proučavajući različite kemijske uvjete erozije tih meteorita na Marsu, istraživači su dokazali da na površini Crvenog planeta nema vode.
Istraživači su otkrili da bi hrđi iz željeza prisutnog u meteoritima na Marsu trebalo najmanje 10, a možda čak i do 10.000 puta više vremena da dosegne stupanj hrđavosti u najsušoj pustinji na Zemlji. Nastanak hrđe je proces kemijske erozije koji ovisi o prisutnosti vode.
Uz takve zaključke istraživači sumnjaju da je trenutni okoliš Crvenog planeta pogodan za život.
Štoviše, nedostatak hrđe na meteoritima ukazuje na to da sušno razdoblje na Marsu traje već nekoliko milijuna godina.
Prethodna istraživanja su pokazala da, ukoliko su se neki oblici života i pojavili na Marsu, to se moglo dogoditi samo u prvih milijardu godina od njegovog nastanka.
Njegovo sadašnje stanje, međutim, ukazuje na to da je suhoća planeta mogla prouzročiti istrebljenje tih životnih oblika.
