Prosječna ljudska mogućnost koncentracije na jedan zadatak nedavno je pala ispod razine koja se pridodaje zlatnoj ribici, objavio je Microsoft, koji tvrdi kako je prosječna ljudska mogućnost obraćanja pažnje, ili koncentracije 2000. godine bila 12 sekundi, a do 2013. je pala na samo 8 (1 sekundu lošije od zlatne ribice).
To potvrđuje strahove mnogih kako nam svakodnavna poplava vijesti i poruka s društvenih medija šteti, a posebno mlađim generacijama.
Ali te brojke možda i zavaravaju, jer je naš um prilagodljiv sustav, koji se konstantno reorganizira i refokusira naše mentalne sposobnosti kako bi se što bolje prilagodile okolišu.
Prema tome, pomisao da se naša moć koncentracije mijenja kao odgovor na novi, moderan on-line svijet nije sama po sebi ništa iznenađujuće, i ništa zbog čega bi se trebali brinuti. Ali stoji i tvrdnja da moramo paziti kako bi zadržali kontrolu u svijetu koji se sve više puni raznim distrakcijama.
Mogućnost obraćanja pažnje izrazito je teška stvar za proučavanje, a i sam način na koji se testira ima jako velik utjecaj na rezultate. To je jedan od razloga zašto je koncentracija jedna od najtrajnijih i najaktivnijih područja proučavanja u psihologiji. Samo u zadnjih 10 godina objavljeno je preko 1.200 radova o tome.
Ali pod pretpostavkom da su brojke koje je objavio Microsoft točne, i bez obzira na korištenu metodu, one se i dalje ne mogu primjeniti ni na koju drugu situaciju osim one u kojoj su prikupljani podaci kojima se došlo do gorespomenutih brojki. Primjenjivati ih na sve aspekte naših života, kako Microsoft implicira, jednostavno nije znanstveno točno.
Objavljena znanstvena istraživanja o utjecaju modrene tehnologije na naše kognitivne sposobnosti pokazuju da postoji utjecaj na našu mogućnost koncentracije. Ali nasuprot popularnom mišljenju, rezultati istraživanja pokazuju kako koncentracija postaje sve bolja. Na primjer, povremeni igrači video igara pokazali su kako imaju bolju mogućnost koncentracije od osoba koje ne igraju. A osobe koje nisu prije igrale, nakon što su počele pokazale su poboljšanje mogućnosti koncentracije.
Microsoftova poruka cilja na oglašivače, a ne na širu publiku, i poziva marketinške tvrtke da koriste "što kreativnije, imersivnije tehnike oglašavanja".
Sve veći broj distrakcija u našem životu dijelom je posljedica sve novijih i naprednijih načina na koje oglašivači stavljaju svoje poruke pred nas, i "što imersivnijije tehnike" koje koriste jednom kad je poruka pred nama. Ako to shvatimo lakše ćemo razumjeti kako je naša pažnja samo još jedan resurs oko koga se oglašivači bore.
On-line svijet sve je više ispunjen oglašivačima koji nas pokušavaju privući ka svojim proizvodima. Istovremeno, i javni je prostor sve više ispunjen oglasima koji koriste zvuk i video kako bi što bolje zaokupili našu pažnju. Biti slobodan od bilo kojeg oblika oglašavanja postao je luksuz u modernom svijetu. Zbog toga su skupi i ekskluzivni barovi u zračnim lukama slobodni od bučnih, napadnih reklama, i zašto je uklanjanje reklama ključni razlog za plaćanje nekih, inače besplatnih, aplikacija.
Naše se mentalne sposobnosti mijenjaju, kao što su i uvijek do sada, kako bi nam što bolje služile u promijenjivom okolišu. Ali sada, više nego ikada prije, naš je okoliš ispunjen onima koji ili žele našu pažnju, ili žele prodati pristup istoj. Zbog toga bi i mi sami trebali početi cijeniti našu pažnju barem koliko i oglašivači.
IFLScience/Danas.hr
