ŠOK U MATEMATIČKOM SVIJETU: Primarni brojevi nisu kakvim smo ih do sada zamišljali
Nula ima dvije važne uloge. Prva je da označava mjesto - bez nje ne biste znali da je 1.000 veće od 100, koje je veće od 10 i 1. A druga je uloga sama brojka, "posrednik između pozitivnog i negativnog", kaže matematičarka dr. Hannah Fry. Ali to nije uvijek bio slučaj, piše Daily Mail.
Vjerojatno nikoga neće iznenaditi da se matematika prvi puta pojavila kada se trebao odrediti i zabilježiti broj određenih stvari. Kada su Babilonci, drevni Grci i Maje razvijali svoje brojčane sustave, svi su koristili vlastite označitelje mjesta u redu veličina.
![Image](https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/1d16fe82-92a8-11eb-bdd3-0242ac120011/v/42bc9a34-9d0c-11eb-a404-cedfb09875dd/1280x1280-42bcbbf4-9d0c-11eb-8f97-cedfb09875dd.webp)
Ali tek kada su Indijci počeli razvijati svoj sustav, predak brojčanog sustava kakvog sad koristimo, nula je pravilno definirana.
"U 7. stoljeću matematičar Brahmagupta razvio je termine za nulu u zbrajanju, oduzimanju i dijeljenju, iako je s ovim zadnjim imao problema, kao što će imati i učenjaci stoljećima nakon njega", kaže dr. Fry.
Brahmagupta je objasnio da svaki broj, ako ga oduzmete od njega samoga, daje nulu. Matematika u Indiji je sazrijela i krenula na istok, prema Kini, te na zapad, šireći svoj utjecaj na arapsku i ostale islamske kulture gdje je bila instrumentalna u trgovini.
Otpor u Europi
Ali u Europi nula je naišla na snažan otpor - hundu-arapski sustav bio je u suprotnosti s brojčanim sustavom koji je uspostavilo još Rimsko carstvo.
No to se počelo mijenjati u 13. stoljeću kada su učenjaci poput talijanskog matematičara Fibonaccija počeli koristiti novi sustav u svojim radovima. Tijekom slijedećih 400 godina matematika je evoluirala od početnih praktičnih primjena do sve apstraktnijih funkcija, a nula je postala jedna od osnova kalkukusa.
![Image](https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/1cb981bc-92a8-11eb-88c6-0242ac120011/v/42bc9a34-9d0c-11eb-a404-cedfb09875dd/1280x1280-42bcbbf4-9d0c-11eb-8f97-cedfb09875dd.webp)
U fizici, apsolutna nula je 0 Kelvina (-273°C), najniža moguća temperatura kada toplinska energija uopće nije prisutna.
Kalkukus je svakome omogućio razbijanje dinamičkih sustava na manje i manje jedinice, sve bliže nuli, ali je izbjegao zamku dijeljenja s nulom.
"U sadašnje vrijeme, kako binarni numerički sustav tvori osnovu kompjuterskog programiranja, nula ponovo ukazuje na svoju vrijednost", kaže dr. Fry.