Sunčeva sonda Parker, prošlog je srpnja proletjela pored Venere kako bi uz pomoć njene gravitacije nastavila svoj put prema nama najbližoj zvijezdi. Usput je snimila jednu fascinantnu fotografiju tajnovite, tamne strane susjednog nam planeta. Pomoću jednog od svojih brojnih instrumenata, širokopojasne kamere WISPR, sonda je uspjela snimiti iznenađujuće bistru fotografiju dijela površine planeta.
Znanstvenici su očekivali guste oblake ugljičnog dioksida, no umjesto toga su dobili tamni krajobraz uzdignutog područja oko Venerinog ekvatora, poznat kao Aphrodite Terra. Ono, prema tvrdnjama znanstvenika ima temperaturu 30 stupnjeva Celzijevih nižu od okolnih područja, objavila je NASA.
"WISPR je učinkovito snimio termalnu emisiju Venerine površine", komentirao je Brian Wood, astrofizičar i znanstvenik iz tima WISPR te naglasio da je slika slična onoj koju je snimila japanska sonda koja trenutno analizira planet te može prepoznati svjetlost u rasponu bliskom infra-crvenoj.
'Greška' u opremi ili novo otkriće?
Tako je oprema na sondi možda pokazala iznenađujuću sposobnost snimanja infracrvenog svjetla. To bi znanstvenicima omogućilo nove pokuse sa zvjezdanom prašinom oko Sunca. Naime, letjelica lansirana 2018. trebala bi za četiri godine stići na četiri milijuna kilometara od Sunca i snimiti ga s velikim brojem instrumenata, među kojima je i WISPR.
"Ovo iznenađujuće otkriće potaknulo je tim WISPR da ode nazad u laboratorij i izmjeri osjetljivost instrumenta na infracrveno svjetlo", komentirao je Michael Buckley, menadžer komunikacija u Laboratoriju za primijenjenu fiziku Sveučilišta Johns Hopkins.
Naime, ako WISPR nije uzrok tako jasne slike, onda je moguće da je otkrivena ogromna rupa u atmosferi kroz koju se mogu vidjeti dijelovi Venerine površine. Kako bi otkrili što je posrijedi, Parker je prošloga vikenda napravio još jedan prelet pored Venere. Fotografije tog preleta bit će objavljene krajem travnja.
Noćni sjaj
Slike dobivene WISPR-om pokazuju i druge neobičnosti našeg susjeda u univerzumu. Primjerice sjajni rub koji okružuje gornji dio atmosfere, a kojeg znanstvenici nazivaju "noćnim sjajem", jer je vidljiv samo tijekom Venerine noći. Pretpostavlja se da je riječ o sudaru čestica kisika i dušika koje stižu s užarene strane okrenute prema Suncu.
