Arheolozi u Meksiku, koji istražuju najveći sustav poplavljenih špilja na svijetu, otkrili su 9000 godina stare ljudske ostatke, kao i kosti životinja koje su hodale Zemljom za vrijeme posljednjeg ledenog doba, piše Daily Mail.
Od pleistocena do pada Maja
Stručnjaci vjeruju kako se razina vode u sustavu špilja San Actun mijenjala tijekom vremena, te da su tom vodom žeđ gasili ljudi i životinje tog područja tijekom velikih suša. No špilje su se pokazale i opasnima, jer ostaci pokazuju da nisu svi koji su ušli u njih i izašli van. Danas oni predstavljaju pravo blago za znanstvenike, te im omogućuju slaganje dijelova povijesti špilja, i to sve od ere pleistocena, između 2,6 milijuna i 11.700 godina.
Otkrivene su i svete relikvije iz kasnije majanske cvilizacije, što pokazuje kako su i oni slijedili put svojih predaka iz kamenog doba. Stručnjaci su nazvali ove špilje "najvažnijim podvodnim arheološkim nalazištem na svijetu".
Sustav San Actun povezuje 248 podvodnih špilja tunelima ukupne dužine 347 kilometara. Ronioci istražuju artefakte koji se u špiljama nalaze već tisućljećima u sklopu projekta koji sponzorira meksički Nacionalni institut antropologije i povijesti (INAH). U sklopu projekta otkrili su 200 arheoloških nalazišta unutar sustava pećina, u blizini odmarališta Tulum. Pronađeni su ostaci brojnih izumrlih životinja, od gomfoterija, životinja sličnih slonovima, do divovskih ljenjivaca i medvjeda. Ljudske relikvije uključuju spaljene ljudske kosti, keramiku i natpise po zidovima.
Idealni uvjeti za očuvanje artefakata
Otkrića u špiljama protresla su svijet arheologije. "Mislim da je ovo jednostavno savršeno. Bez sumnje radi se o najvažnijem podvodnom arheološkom nalazištu na svijetu", kaže Guillermo de Anda, znanstvenik iz INAH-a. "Ovdje se nalazi impresivna količina arheoloških artefakata, a stupanj očuvanosti isto je tako impresivan", dodao je.
Dr. de Anda je i direktor GAM-a, organizacije koja se bavi proučavanjem i očuvanjem podzemnih voda poluotoka Jukatana. Razina vode u tom području podigla se za 100 metara potkraj ledenog doba i preplavila sustav špilja, a to je dovelo do "idealnih uvjeta za očuvanje ostataka izumrle megafaune iz pleistocena". Od otkrivenih nalazišta oko 140 ih pripada majanskoj civilizaciji koja je stoljećima dominirala ovim dijelom Amerike. U 7. i 8. stoljeću velik dio njihove civilizacije tajanstveno je nestao, a o razlozima se još raspravlja. Sada se istražuje postoje li veze između Maja i ranijih, predkeramičkih društava koja su postojala na kontinentu.
Za sada je pronađeno 198 predmeta, uključujući zidove, oltare i majansku grobnicu s ljudskim ostacima. Vjeruje se da 138 predmeta pripadaju postklasičnom majanskom razdoblju, od 900. do 1200. godine, dok 60 preostalih predmeta pripadaju predkeramičkom razdoblju, od 10.000 do 4000 godine prije Krista. Relikvije uključuju hram majanskom bogu rata i trgovine, sa stepeništem koje vodi do rupe usred džungle. Oko brojnih drugih rupa koje se spajaju na sustav špilja postoje detaljni tragovi ritualnih aktivnosti.
Sveta mjesta Maja
Drevne su Maje smatrale pećine, "a posebno one koje su vodile do vode, izuzetno svetim mjestima", navodi INAH. Stručnjaci vjeruju da dokazi pokazuju kako su Majama postojeći prostori imali religijsku važnost za povezivanje s precima. "Ovo je vrlo jasan fenomen prisvajanja svetih prostora, podvodnih bazena i špilja na kojima su drevne Maje izvršile modifikacije", dodao je dr. de Anda.
Sustav pećina identificiran je nakon mjeseci istraživanja podvodnih kanala. Projekt je otkrio kako je jedan sustav špilja, dužine 262 kilometra, zapravo spojen s 85 kilometara dugačkim sustavom Dos Ojos. San Actun tako sada uključuje i Dos Ojos, što ga čini najvećim podvodnim sustavom špilja.
Poluotok Jukatan prekriven je monumentalnim tragovima naroda Maja, čiji su gradovi koristili široku mrežu jama povezanih s podzemnim vodama. Ti zdenci nazivaju se cenotes, a neki od njih bili su od posebne religijske važnosti Majama, čiji potomci i dalje nastanjuju to područje.
