Na Mjesecu ima barem toliko vode koliko je ima ukupno u cijelom sustavu Velikih jezera, vodene mase koja hrani Nijagaru i Rijeku sv. Lovre - to zaključuju znanstvenici geofizičkog laboratorija Institucije Carnegie u Washingtonu, piše Večernji list.
Studija koja je pokušala sintetizirati sve što se o vodi na Mjesecu zna završava neobičnim zaključkom: voda je sudjelovala u ranom razdoblju formiranja Mjeseca i njezina je prisutnost na Mjesecu prirodna. arti-201002010156006 "Više od 40 godina misli se da je Mjesec suha kamenita pustinja", kaže Francis McCubbin, glavni autor toga izvješća objavljenoga u ponedjeljak u prilozima (američke) Nacionalne akademije znanosti, čiju je izradu financirala NASA.
Studija se posebno koncentrirala na mineral hidroksilapatit. Najzanimljivija sastavnica toga kalcijeva minerala je hidroksilna skupina (OH) nastala u vrijeme hlađenja magme i oblikovanja Mjesečeve površine.
U analizi se pokazalo da bi u Mjesečevu stijenju, kao hidroksilna skupina u sastavu stijenja, moglo biti između 64 čestica na milijardu i pet čestica na milijun. To je barem stoput više nego što se prije mislilo, kada nitko nije mogao ni pomisliti da bi udio vode dosegnuo jednu česticu na milijardu.
Danas se pretpostavlja da je poznata povijest formiranja Mjeseca: nebesko tijelo veličine Marsa sudarilo se sa Zemljom i iz utrobe našega planeta u orbitu oko Zemlje izbilo materijal od kojeg se prije 4,5 milijardi oblikovao Mjesec, a istodobno i Zemlja kakvu poznajemo.
Oceani magme nastali od udara polako su se hladili, a voda, sastavni dio planeta, ili je ishlapila u svemir ili se vezala s drugim elementima u obliku hidroksilne skupine u mineralima.
Nedavne su misije pronašle obilje tragova vode i na površini i u unutrašnjosti Mjeseca. Donedavno nije bilo instrumenata sposobnih da je tako precizno detektiraju.
