Thomas Royen (67) navodno je baš prao zube u srpnju 2014. kada mu je na pamet pala ideja, piše Independent.
Gaussova koleracijska nejednakost
Ovaj bivši statističar iz farmaceutske tvrtke, iz grada Schwalbach am Taunus pored Frankfurta, otkrio je rješenje hipoteze poznate kao Gaussova koleracijska nejednakost (Gaussian correlation inequality - GCI).
No u to vrijeme Royenovo uvjerljivo rješenje prošlo je većinom nezapaženo, te još uvijek jako polako prodire u znanstvenu zajednicu.
CGI hipoteza nastala je u 50-tima, ali je jasnije formulirana 1972. Od onda su ju brojni matematičari bezuspješno pokušavali riješiti.
Po GCI principu, ako se dva oblika preklapaju, poput pravokutnika i kružnice, onda vjerojatnost pogađanja jednoga, recimo u igri pikada, povećava vjerojatnost pogađanja i drugoga.
Donald Richards, statističar s Državnog sveučilišta Pennsylvanije, izjavio je kako on sam pokušava riješiti jednadžbu punih 30 godina, ali bez uspjeha.
Objašnjenje kroz statističke formule
Kako Royen nije profesionalni matematičar, nije većinu svog života proveo pokušavajući objasniti hipotezu. Njegov je glavni cilj bio poboljšanje statističkih formula za farmaceutsku industriju kako bi se lakše razumjeli podaci testiranja lijekova.
Dok je prao zube, palo mu je na pamet kako bi se GCI mogao analitički objasniti kroz statističke formule. To mu je omogućilo da pojednostavi svoju funkciju te da koristi jednadžbe s kojima je radio cijeli život.
"U matematici, često se događa da se naizgled težak posebni problem može riješiti odgovaranjem na neko općenitije pitanje", rekao je Royen. "Navečer tog istog dana dovršio sam prvi nacrt dokaza."
Riješio matematički ‘milenijski problem’, nagrada milijun dolara
Iznenađujuće jednostavan dokaz mogao bi potaknuti mlade na kreativnost
Njegov odgovor, kompiliran u radu nazvanom 'Jednostavan dokaz Gaussove koleracijske nejednakosti', kratak je i koristi samo klasične matematičke tehnike.
Stručnjaci kažu kako bi i fakultetski studenti bili u stanju pratiti Royenovu tvrdnju, dok se on izjavio kako se nada kako bi "iznenađujuće jednostavan dokaz... mogao podstaknuti mlade studente da koriste vlastitu kerativnost kako bi pronašli nove matematičke teoreme", dodavši kako "nisu uvijek potrebni jako visoki stupanj teoretskog znanja".
Umirovljeni statističar napisao je svoje rješenje na Microsoftovom Wordu, a ne na nekom profesionalnom matematičkom softveru. Objavio je svoje otkriće na akademskoj web stranici arxiv.org te ga poslao emailom Richardsu, koji je rekao kako je "istog trena znao" da je problem riješen.