Kako se organizam mamuta, posebno mozak, opskrbljivao kisikom kada su u Sibiru za ledenoga doba preživjeli temperature u kojima se sve ledilo? Iz očuvanih tkiva triju sibirskih mamuta biolozi su proučili i rekonstruirali hemoglobin, glavni sastojak crvenih krvnih zrnaca, koji tijelo opskrbljuje neophodnim kisikom. Hemoglobin je u mamuta bio genetski prilagođen, kao neka vrsta 'krvnog antifriza', tako da kisik oslobađa i pri vrlo niskim temperaturama, kaže nalaz koji prenosi Večernji list.
Zanimljiv je postupak ekipe sa Sveučilišta Manitoba u Kanadi. Sljedovi mamutova DNK konvertirani su u sličan lanac RNK i ucijepljeni u bakteriju E. coli. Tako je potaknuta bakterija proizvela hemoglobin posve jednak kao da je krvni uzorak mamutu uzet jučer. Među trima bitnim razlikama u odnosu na slonove, najvažnija je neponovljiva sposobnost otpuštanja kisika pri vrlo niskim temperaturama.
Zanimljivo je što mamut potječe iz toplih dijelova Afrike, u kojima sa slonom dijeli zajedničkoga pretka, ali je tek na sjeveru razvio krzno (što je manji evolucijski problem), ali i sustav opskrbe mišića i, posebno kritično – mozga na vrlo niskim temperaturama.
Polarni beskralježnjaci, poput meduza, bore se protiv zamrzavanja vrstom 'staničnog antifriza', nekom vrstom gela koji se ne može smrznuti.
