Osobe poput Sokrata, da Vincija, Newtona i Einsteina imale su revolucionarne ideje koje su ih nadživjele. Slijedeći tu tradiciju, Superscolar je provjerio tko je 30 najpametnijih ljudi koji žive danas.
Tu su akademici s brojnim dostignućima, nekadašnja čuda od djece, IQ rekorderi, te superbistri mladi intelektualci koji još imaju cijeli život pred sobom, a među svima njima su i trojica iz Hrvatske.
30. Paul Allen
Milijarder čiji je IQ navodno između 160 i 170. Još se u školi sprijateljio s Billom Gatesom. Napustio je fakultet i nagovorio Gatesa da učini isto, te su zatim 1975. osnovali Microsoft. Nakon što je 1982. saznao da boluje od Hodginsovog limfoma, Allen je smanjio svoju aktivnost u Microsoftu, da bi napokon dao otkaz 2000. godine.
On je poznati filantrop, koji je donirao više od 1,5 milijardi dolara za znanost, obrazovanje, konzervaciju, umjetnost i tehnologiju.
29. Christopher Langan
Samoobrazovani Langan posebna je vrsta genijalca. Sa četiri godine je već sam naučio čitati, dok je u srednjoj školi sam sebe učio naprednoj matematici, fizici, filozofiji, latinskom i grčkom.
Napustio je Državni koledž u Montani, te je umjesto akademske karijere odlučio radije raditi kao vratar, poput lika iz filma Good Will Hunting.
U slobodno je vrijeme razvio svoj kognitivno-teoretski model svemira. IQ mu je procijenjen između 195 i 210, te je proglašen najpametnijim čovjekom u Americi.
28. Judit Polgar
Rođena u Budimpešti 1976. Judit Polgar najbolja je svjetska šahistica. Proglašena je čudom od djeteta, a prvog je velemajstora pobijedila s 11. Trenutačno je jedina žena među prvih 100 igrača Svjetske šahovske federacije. Pobijedila je i devet svjetskih šampiona, uključujući i Kasparova i Karpova.
Izgleda da je način na koji je njezin otac podigao nju i njezine sestre bio dio eksperimenta da dokaže kako se "geniji stvaraju, a ne rađaju". IQ Judit Polgar je 170.
27. Marilyn vos Savant
Marilyn vos Savant postala je poznata kada je 1984. imenovana u Guinnessovoj knjizi rekorda kao osoba s najvećim IQ-om, 228. Probala je i kontroverzni Megatest, na kojem je dobila rezultat od 168.
Ona i njezin suprug Robert Jarvik, koji je projektirao umjetno srce, proglašeni su 1989. najpametnijim parom u New Yorku.
26. John H. Sununu
S IQ-om od 180, Sununu je studirao na MIT-u, gdje je i doktorirao. Bio je guverner New Hampshirea, da bi 1989. postao šef osoblja Bijele kuće. No morao je odstupiti 1991. nakon tvrdnji kako je zlorabio vladine privilegije za putovanja.
25. Neil deGrasse Tyson
Neil deGrasse Tyson poznati je američki astrofizičar i znanstvenik u američkom prirodoslovnom muzeju, kao i direktor newyorškog planetarija. Nakon što je diplomirao fiziku na Harvardu, doktorirao je astrofiziku na sveučilištu Columbia.
Tyson je postao poznat nakon što je bio prezenter u obrazovnoj TV emisiji NOVA ScienceNow od 2006. do 2011., a pojavljivao se i u brojnim drugim prigodama na TV-u. Asteroid 1994KA je 2001. godine njemu u čast preimenovan u 13123 Tyson.
24. Kim Ung-Yong
Prije nego što je Guinnessova knjiga rekorda povukla svoju kategoriju Najviši IQ 1990., južnokorejsko čudo od djeteta završilo je na tom popisu s rezultatom od 210. Kim je rođen u Seulu, a s tri je godine već čitao na korejskom, japanskom, engleskom i njemačkom. Sa samo osam godina preselio se u SAD kako bi radio u NASA-i.
"U to vrijeme, imao sam život poput stroja. Ustao bih, riješio dnevnu jednadžbu, jeo spavao, i tako dalje", prisjećao se kasnije. "Bio sam usamljen i nisam imao prijatelja.". Vratio se u Južnu Koreju gdje je doktorirao u civilnom inženjerstvu.
23. Mislav Predavec
Mislav Predavec hrvatski je profesor matematike s IQ-om od 190. "Uvijek sam se osjećao kao da sam korak ispred drugih. Kako se materija u školi povećavala, ja sam jednostavno to rješavao sve brže i brže", objasnio je. Predavec je rođen u Zagrebu 1967., a njegove jedinstvene sposobnosti bile su vidljive već od rane dobi.
Od 2009. Predavec predaje na Schola Medica Zagrabiensis. Uz to, od 1989. vodi i trgovačku firmu Premnis, a 2002. osnovao je ekskluzivno IQ društvo GenerelIQ, koje je dio šire IQ mreže.
"Jako teški testovi inteligencije su mi hobi", rekao je , a 2012. Direktorij svjetskih genija proglasio ga je trećom najpametnijom osobom na svijetu.
22. Manahel Thabet
Jemenska gospodarstvenica i znanstvenica Manahel Thabet postala je 2008. najmlađa osoba koje je doktorirala financijski inženjering magna cum laude, sa samo 25 godina. Sada radi na doktoratu iz kvantne matematike. Prije pet godina došla je do 350 stranica duge formule kojim se mogu računati udaljenosti u svemiru bez korištenja svjetlosti. IQ joj je viši od 168, a i dobitnica je nagrade Genij godine, kao i Žena godine.
21. Richard Rosner
Američki TV scenarist Richard Rosner neobičan je slučaj. Osim što je pisao za Jimmy Kimmel Live! i druge poznate show emisije, Rosner je radio i kao striper, vratar, muški model i konobar.
Nakon što je pogrešno odgovorio na pitanje u kvizu Tko želi biti milijunaš 2000. godine, tužio je show, ali bezuspješno.
Rosner je bio drugi u Direktoriju svjetskih genija 2013., a IQ mu je 192.
20. Chris Hirata
Antropolog Chris Hirata je s 13 godina postao najmlađi Amerikanac koji je osvojio zlatnu medalju na međunarodnoj olipijadi iz fizike. Sa 14 počeo je studirati na CalTechu, gdje je diplomirao fiziku 2001. kada mu je bilo 16, i s IQ-om od 225, počeo je raditi za NASA-u, istražujući je li izvedivo da se ljudi nastane na Marsu. Zatim je 2005. doktorirao na Princetonu.
Hirata trenutačno predaje fiziku i astronomiju na državnom sveučilištu Ohio. Njegova polja specijalizacije uključuju tamnu energiju, svemirsko pozadinsko zračenje, galaktičke klastere i opću relativnost.
19. Steven Pinker
Kanadski vizualno-kognitivni i psiholingvistički stručnjak, trenutačno predaje psihologiju na Harvardu. Prije toga predavao je na MIT-u, na odjelu za mozak i kognitivnu znanost.
Godine 2004. časopis Time svrstao ga je među 100 najutjecajnijih znanstvenika i mislioca. Najpoznatije djelo mu je knjiga iz 2002. - 'Prazna ploča: Moderno poricanje ljudske prirode'.
18. Ivan Ivec
Rođen 1976. Ivan Ivec hrvatski je matematičar i stručnjak za IQ testove, s IQ-om od 174. Ima doktorat iz matematike i radi u gimnaziji A. G. Matoša u Samoboru. Ivecova web stranica ima testove za IQ od 120 do 90, a testove je dizajnirao u suradnji i sa svojim hrvatskim kolegom matematičarom Mislavom Predavcem.
Zanimljivo, Ivec kaže kako vremensko ograničenje u testovima inteligencije koje su razvili psiholozi nije idealno za svakoga. "Specifično, postoje inteligentni ljudi koji su u stanju vršiti složene radnje i rješavati složene zadatke, iako im je brzina rješavanja spora", objasnio je.
17. Gari Kasparov
Rođen 1963. u Bakuu, Azerbajdžan, Gari Kasparov bez sumnje je jedan od najpoznatijih šahista svih vremena. Godine 1985. postao je najmlađi svjetski prvak, i zadržao je tu titulu do 1993. nakon što je držao prvo mjesto tri puta dulje od bilo koga drugoga. Godine 1996. pobijedio je računalo Deep Blue 4-2, iako je sljedeće godine izgubio od znatno unaprijeđene verzije.
Godine 2005. Kasparov se povukao iz svijeta šaha kako bi se koncentrirao na pisanje i politiku. Od 2014. ima hrvatsko državljanstvo te živi između Makarske i New Yorka.
16. Terence Tao
Rođen u Adelaideu 1975., australsko čudo od djeteta Terence Tao već je s dvije godine rješavao jednostavne aritmetičke zadatke. A 1988., kada mu je bilo samo 13., postao je najmlađi osvajač zlatne medalje u povijesti Međunarodne matematičke olimpijade.
Sa 20 godina doktorirao je na Princetonu, a trenutačno predaje matematiku na Kalifornijskom sveučilištu.
15. Scot Aaronson
Scot Aaronson rođen je u Philadelphiji 1981., a 2000. je diplomirao informatiku na Cornellu, dok je četiri godine kasnije doktorirao na Berkeleyju. Zatim je 2012. dobio nagradu Alan T. Waterman za "Osvjetljavanje fundamentalnih granica onoga što se može proračunati u fizičkome svijetu", te "ostvarivanje novih otkrića u računarskoj teoriji".
Poznat je po svojim ključnim doprinosima algebrizaciji i apstraktnom kvantnom Turingovom stroju.
14. Nikola Poljak
Hrvatski znanstvenik i fizičar Nikola Poljak ima IQ od 183. Rođen 1982. Poljak je trenutačno znanstvenik i predavač na odjelu fizike sveučilišta u Zagrebu. Uz to radi i u CERN-u, na kolaborativnom eksperimentu Veliki ionski sudarač u Ženevi. Poljak je doktorirao fiziku na zagrebačkom sveučilištu 2010. godine.
Izvršavao je znanstvene zadatke za Ministarstvo znanosti i Agenciju za mobilnost te EU-ove programe.
13. Alan Guth
Rođen u New Jerseyju 1947., američki fizičar i kozmolog Alan Guth bio je dovoljno pametan da napusti školu godinu ranije i ode ravno na MIT, gdje je diplomirao, magistrirao i doktorirao fiziku.
Guth je 1981. službeno predstavio teoriju koju sada prihvaća većina znanstvenika, kako je u vremenu prije Velikog praska svemir bio u stanju podjednako se raširiti zahvaljujući svojoj manjoj veličini. Taj model isto tako jasnije objašnjava uzroke koji su doveli do nevjerojatno brzog, eksponencijalnog rasta svemira. Gutha opisuju kao čovjeka koji je stavio 'veliki' u Veliki prasak.
12. Donald Knuth
Rođen u Milwaukeeju 1938. Donald Knuth revolucionarni je informatički znanstvenik, vjerojatno najpoznatiji po svom velikom djelu 'Umijeće računalnog programiranja'. Smatra ga se ocem algoritamske analize. Knuth je poznat i po svom popularnom sustavu TeX, a dobio je A. M. Turingovu nagradu, Nacionalnu medalju za znanost te Nagradu Grace Murray Hopper.
Knuth je doktorirao matematiku na CalTechu 1963., a trenutačno je profesor emeritus na Stanfordu.
11. Noam Chomsky
Filozof, kognitivni znanstvenik i politički promatrač Noam Chomsky nazvan je "ocem moderne lingvistike", a njegov je revolucionaran rad utjecao na sve - od umjetne inteligencije do teorije glazbe. Rođen u Philadelphiji 1928., Chomsky se upisao na Sveučilište Pennsylvanije 1945., godine, kada mu je bilo 16. Tamo je diplomirao, magistrirao i doktorirao lingvistiku, da bi 1955. počeo predavati filozofiju i lingvistiku na MIT-u.
Poznata kulturna ikona, Chomsky je još uvijek politički aktivan, posebno kada se radi o američkoj međunarodnoj politici, državnom kapitalizmu i masovnim medijima. Napisao je više od 100 knjiga i imenovan je "najvećim javnim svjetskim intelektualcem" u ispitivanju iz 2005.
10. Evangelos Katsioulis
Grčki liječnik Evangelos Katsioulis postao je poznat u svojoj domovini kada je 2013. dobio nagradu Genij godine. Njegov IQ je 198. Rođen u Ioannina 1976., Katsioulis je studirao na grčkom sveučilištu Aristotel u Solunu, gdje je magistrirao zdravstveno istraživanje i tehnologiju, kao i filozofiju, a doktorirao psihofarmakologiju.
Godine 2001. osnovao je IQ društvo Svjetska mreža inteligencije. Trenutačno je član 20 IQ društava, uključujući i ekskluzivno Giga društvo. Samo jedan od 30 milijardi ljudi imaju sličnu razinu inteligencije.
9. Magnus Carlsen
Rođen 1990. u Tønsbergu, Norveška, Magnus Carlsen trenutačni je svjetski šahovski prvak. Postao je veliki majstor 2004., kada mu je bilo samo 13. Godine 2009. šahovska ikona Gari Kasparov počeo ga je osobno trenirati, a 2010., jedva mjesec dana nakon svog 19. rođendana, Carlsen je postao najmlađi svjetski igrač koji je došao na prvo mjesto. A na svjetskom šahovskom prvenstvu 2013. pobijedio je indijskog velemajstora Viswanathana Ananda, te postao svjetski šampion.
Nakon toga je nazvan "genijem koji će samo biti još bolji". Cerlsen je bio i model za G-Star Raw, a mediji su ga nazvali "Justin Bieber šaha".
8. Shahriar Afshar
Iransko-američki fizičar i poduzetnik rođen 1971., Shahriar Afshar, dobio je brojne nagrade za svoje revolucionarne izume. Poznat je po svom 2004. Afshar eksperimentu, koji je izveo na Harvardu. Taj optički eksperiment istražuje, i po Afsharu poriče, kvantno-mehanički princip komplementarnosti.
Afshar je radio na Harvardu, a jedan od njegovih poznatijih izuma je i '4D' Soundkix mini zvučnik. Godine 1989. Afshar je dobio prestižnu iransku međunarodnu nagradu Khwarizmi.
7. Akshay Venkatesh
Rođen u Indiji 1981., Akshay Venkatesh je matematičar koji je obećavao još od mladih dana. Tako je s 11 osvojio brončanu medalju na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi. S 20 je doktorirao na Princetonu. Ovaj je matematičar predavao na Institutu za matematiku Clay i Institutu matematičkih znanosti Courant Newyorškog sveučilišta. Trenutačno radi kao profesor matematike na Sveučilištu Stanford.
6. Saul Kripke
Rođen na Long Islandu, New York, 1940. godine, Kripke je nagrađivani logičar i filozof, poznat po sudjelovanju u razvoju Kripke-Platekove teorije i svoje 'Kripkenstein' teorije. Bio je i čudo od djeteta, jer je sam naučio drevni hebrejski sa šest godina, a zatim se bacio na složena matematička i filozofska pitanja.
Kripke je 1980. objavio jako značajnu knjigu 'Imena i nužnost', u kojoj raspravlja o pravilnim imenicama u kontekstu filozofije jezika. Uz to, imao je znatan utjecaj na područja matematičke logike, filozofije matematike, metafizike i epistemologije.
U ispitivanju provedenom među filozofima 2009., Kripke je proglašen sedmim najvažnijim filozofom u posljednjih 200 godina. Podučavao je, između ostalog, na Harvardu i Princetonu.
5. Ruth Lawrence
Rođena 1971., britanska matematičarka i čudo od djeteta postala je poznata nakon što je 1983. diplomirala matematiku na Oxfordu sa samo 13 godina. Tri godine kasnije diplomirala je i fiziku, a 1989. doktorirala je matematiku, opet na Oxfordu. Trenutačno je profesorica na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu.
4. Grigori Perelman
Rođen 1966. Perelman je izuzetno utjecajan, ali i pomalo ekscentričan ruski matematičar. Postao je slavan kada je 2002. riješio Poincaréovu konjekturu, jedan od najtežih i najsloženijih problema topologije. No sljedeće je godine obznanio da napušta matematiku kako bi živio s majkom u jako skromnim uvjetima u Sankt Petersburgu.
Godine 2006. Perelman je počašćen uglednom Fieldsovom medaljom za svoj rad u produbljivanju razumijevanja geometrije, ali nije je prihvatio. "Ne zanima me novac ni slava. Ne želim biti izložen poput majmuna u zoološkom vrtu", objasnio je. Godine 2010. ponuđena mu je Milenijska nagrada Clay i milijun dolara za rješavanje Poincaréove konjekture, ali ponovno je odbio. "Ja znam kako kontrolirati svemir. Zašto bih otrčao po milijun dolara, recite mi?", rekao je.
3. Andrew Wiles
Wiles je rođen u Cambridgeu 1953. Radi se o nagrađivanom matematičaru koji je prvi službeno dokazao Fermatov Posljedni teorem 1955. Prije nego što ga je riješio Guinnessova knjiga rekorda navela je taj 385 godina star teorem kao jedan od najtežih matematičkih problema na svijetu.
Wiler je diplomirao matematiku na Oxfordu 1974., te doktorirao na Cambridgeu 1980. Predavao je kao profesor na Princetonu i Harvardu, a trenutačno je na Oxfordu.
2. Edward Witten
Witten je znanstvenik poznat po svome doprinosu teoriji struna, M-teoriji, kvantnoj gravitaciji i supersimetriji. Rođen u Baltimoreu 1951., Witten je prvo diplomirao povijest. Pet godina kasnije doktorirao je fiziku na Princetonu, nakon što je prvo i diplomirao na tome sveučilištu.
Wittena su opisivali kao "najbriljantnijeg fizičara svoje generacije", te "najvećeg živućeg teoretskog fizičara". Iako je fizičar, Witten je jako utjecao i na matematiku. Trenutačno predaje na Princetonovom Institutu za napredne studije.
1. Stephen Hawking
Gostovanja na TV-u, poput Simpsona, Futurame ili Zvjezdanih staza: Sljedeće generacije pomogla su zacementirati mjesto engleskog astrofizičara Stephena Hawkinga u pop kulturi. Hawking je rođen 1942., a nakon što je diplomirao fiziku i kemiju na Oxsfordu s 20 je otišao na Cambridge studirati kozmologiju. Kada mu je bila 21 godina dijagnosticirana mu je bolest motoričkih neurona. Hawking je postao depresivan te je gotovo odustao od studija.
No pomogla je podrška njegove zaručnice, i uskoro supruge, Jane Wilde, te se vratio akademskom radu i doktorirao 1965. Hawking je vjerojatno najpoznatiji po svojem pionirskom radu na crnim rupama te knjizi iz 1988. 'Kratka povijest vremena'.
