1. Krave na pasi se uvijek okrecu na sjever ili jug
Zanstvenici su pregledali tisuce i tisuce fotografija krava koje pasu dobijenih s Google Earth satelita i otkrili da ove zivotinje uvijek stoje duz Zemljinih magnetnih polova okrenute sjeveru ili jugu. Medutim, nitko nema odgovor na pitanje zasto je to tako.
Iako je od ranije poznato da neke zivotinje imaju takozvani unutrasnji kompas, ovo je prvi put da je detektiran kod krupnijih sisavaca.
Ima jos jedna cudna stvar u vezi s tim: sto su krave blize polovima, manje su precizne u orijentaciji.
Znanstvenici ne znaju odnosi li se ta pojava na navigaciju ili neki pogresni pokusaj odbijanja grabezljivaca, ali cini se da to moze imati neku svrhu zbog dosljednosti kojom se uocava kod krava na sest kontinenata.
Pojava mozda ima utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, jer nekako mora utjecati na krave koje stoje u polozaju istok-zapad, ali nitko ne moze reci kako.
2. Zasto su se neki sisavci vratili u vodu?
Kopneni oblici zivota evoluirali su iz vodenih i dobili udove pogodne za kretanje tlom. Medutim, zasto su se neki od njih, poput dalekih predaka kitova i tuljana, odlucili vratiti u ocean?
Jedno je sigurno: puno je teze za kopnene zivotinje nastaniti se u moru, nego obrnuto, buduci da kretanje kroz vodu zahtijeva puno vise energije. Upravo zato znanstvenike muci to pitanje.
Takoder, morski sisavci razvili su efikasniju metodu plivanja repom puno kasnije u evoluciji nego plivanje perajama, sto dovodi do pitanja zasto su se uopce i pokusavali nastaniti na kopnu? To je jedan od najvecih problema koje evolucija stavlja pred suvremenu znanost.
3. Alkaloidi u biljkama
Biljke cesto proizvode supstance koje imaju puno dobrih, a ponekad i zastrasujucih ucinka na zivotinje koje ih jedu. Tih prirodnih spojeva ima i u biljkama i zivotinjama i iako ih vec dugo proucavamo, jos uvijek nema odgovora zasto je priroda uopce pocela s tim.
Inace, tih supstanci od kojih je najpoznatiji morfij, ima oko 7.000 vrsta i mogu izazvati razne reakcije organizma nakon konzumacije.
U slucaju maka, koji sadrzi morfij, znanstvenici smatraju da sluzi za odvracanje grabezljivaca, ali kako taj analgetik moze pomoci u zastiti biljke, nikome nije jasno. Neki vjeruju da bi alakloidi, umjesto "vanjskih" razloga", mogli biti korisni u regluliranju metabilizma samih biljaka.
4. Zasto je cvijece sveprisutno?
Cvjetnice tvore klasu biljaka poznatih kao angiosperme koje se nalaze posvuda. Zanimljivo je da ih je nekada davno bilo daleko manje. Cvjetnice su nadmasile druge tipove biljaka u kratkom razdoblju prije oko 400 milijuna godina, a danas cine 90 posto svih biljnih vrsta na Zemlji.
Taj problem toliko je mucio Charlesa Darwina da ga je nazvao "odvratnom misterijom".
Brza evolucija cvjetnica ide direktno protiv njegove teorije spore evolucije prirodnom selekcijom. I ne postoji nista evolucijski korisno u cvijecu – hranjive tvari koje potrose u razvoj cvijeta, biljke mogu uloziti u rast ili druge stvari koje bi ih podigle na evolucijskoj ljestvici.
Buduci da biljke ne ostavljaju nikakve fosile kad umru, bilo je tesko odrediti kako je ova vrsta skitnica dosla niotkuda i tako brzo osvojila sve.
5. Zasto je bioraznolikost najveca u blizini ekvatora?
Kako se od hladnijih dijelova planeta priblizavate ekvatoru, primijetit cete sve vise biljnih i zivotinjskih vrsta. To je prvi uocio pruski istrazivac Alexander von Humboldt prije oko 200 godina, ali nije nasao odgovor na pitanje.
Priblizavanjem ekvatoru prirodni svijet kao i ljudske kulture postaju sve raznolikije i energicnije, bas kao i bolesti.
Svaki put kad cujete o smrtonosnim virusima u Africi ili Juznoj Americi, to se ne dogada samo zbog loseg zdravstvenog sustva u nerazvijenim zemljama – virusi i bakterije koje uzrokuju te bolesti jednostavno su mnogo aktivniji i raznolikiji u "juznim" zemljama u odnosu na "sjeverne".
Covjek bi pomislio da cemo pouzdano znati zasto se to dogada, ali osim nekih teorija, znanost je jos uvijek podijeljena oko tog pitanja.
Postoji tridesetak teorija koje pokusavaju odgovoriti na to veliko pitanje, ali s obzirom na ogromni broj zivotnih oblika o kojima govorimo, gotovo je nemoguce pomiriti sve hipoteze u jedan logicni zakljucak.
6. Paradoks fitoplanktona
Fitoplanktoni su vrsta organizama koji naseljavaju mora i oceane i ukljucuju brojne podvrste. To su u biti biljke koje plove i ima ih na cijeloj Zemlji. Razvile su se u tako mnogo razlicitih oblika da izazivaju samo prirodnu selekciju i teoriju evolucije. Zbog ogranicenih resursa nemoguce je da tako veliki broj razlicitih organizama prezivi, a da se medusobno ne pobije. Ipak, fitoplankton je i dalje tu.
Problem nije ogranicen samo na njih. Dokazano je da je raznolikost veca u vodama s manje hranjivih tvari, nego u onima s obiljem nutrijenata. Fenomen je poznat kao "paradoks obogacenja", buduci da bi vise hranjivih tvari trebalo znaciti i vecu raznolikost.
7. Kako argentinski mravi odrzavaju koloniju sirom kontinenata
Na povrsini argentinski mravi izgledaju kao sasvim obicni mravi. Medutim, oni su osim nas vjerojatno jedina vrsta koja je uspjela kolonizirati tri kontinenta.
Sve tri super-kolonije ovih mrava u Europi, Juznoj Americi i Aziji sastoje se od mrava koji imaju iste genetske osobine i u biti su ista mravlja populcija.
Zbog geografskih razmjera od kojih se vrti u glavi, drustvena struktura tih super-kolonija takoder zbunjuje znanost vec neko vrijeme.
Inace, ti mravi odlicno prepoznaju pripadnike svoje vrste, ali su agresivni prema drugim vrstama mrava.
Osim toga, njihov se genetski kod nije mijenjao tisucama godina, sto je neobicno, buduci da organizmi izvan svoje postojbine obicno brzo evoluiraju.
8. Misteriozni ljudski predak
Porijeklo suvremenih ljudi detaljno se proucava vec puno godina i kako su se prvi ljudi pojavili davno imamo mnogo saznanja o nasim precima. Ili smo barem tako mislili dok znanstvenici nisu otkrili novu vrstu drevnog ljudskog DNK izumrle vrste.
Kad su znanstvenici proucavali DNK denisovanaca (Denisova hominins), vrste hominida blisko povezane s neandertalacima i nazvane prema spiljama u kojima su pronadeni, pronasli su tragove tajanstvene vrste koju znanost nije bas bila u stanju prepoznati.
I dok jos velika tajna okruzuje same denisovance, barem znamo tko su i odakle su stigli. No, to ne mozemo reci za nepoznatu vrstu s kojom su se krizali prije oko 30.000 godina, vrstu koja je ostavila posebni pecat u DNK-u denisovaca.
Uglavnom, sve sto znamo je da su oni denisovancima dali cudnovati niz zuba, kakva nije pronaden nigdje drugdje u zivom svijetu.
9. Zivotinje koje zive bez kisika
Gotovo svi organizmi na Zemlji zive zahvaljujuci kisiku u nekom obliku, bilo da ga trose ili ga proizvode. Zato su se znanstvenici sokirali kada su u dubinama Sredozemnog mora pronasli prve zivotinje kojima taj plin uopce nije potreban.
Dok neke bakterije i drugi jednostavni organizmi mogu zivjeti bez kisika, fenomen je bio nepoznat medu slozenim, visestanicnim zivotinjama.
Rijec je o pripadncima vrste Loricifera phylum, sicusnim zivotinjama koje su nekoc zivjele od kisika, ali su se na kraju prilagodile novom okruzenju u kojem je pala razina kisika i povecala se razina soli.
Ranije nije bila poznata niti jedna vrsta slozenih organizama koja moze zivjeti bez kisika pa ne znamo nista ni o njihovoj evolucijskoj proslosti.
Vise istrazivanja moze nam dati bolji uvid u morski zivot prije nego su oceani dobili kisik, prije nekih 600 milijuna godina.
10. Seksualna reprodukcija
Osim nekih mikroba i biljaka gotovo sva ziva bica na svijetu razmnozavaju se seksualno. To toliko uzimamo zdravo za gotovo da i ne uvidamo kolika je to evolucijska anomalija.
Polovica od svake vrste – muzjaci – nisu u stanju dati potomstvo, a koriste iste kolicine resursa iz okolisa. Zasto je onda ulozeno toliko truda u razvoj mehanizma koji ocigledno ima nedostataka?
Jedna od omiljenih teorija je da seks smanjuje sansu za razvoj stetnih mutacija, ali to je vjerojatno pogresni odgovor.
Kada su znanstvenici proucavali 700 gena razlicitih organizama, otkrili su cak 0,5 stetnih mutacija po generaciji. Zbog nedostatka koji dolaze s tim, to nije dovoljno da se opravda seksualna reprodukcija.
Bez obzira koliko ga god voljeli, seks je i dalje nesto sto jos uvijek ne razumijemo do kraja.
