Vranskom jezeru, staništu četiri vrste ptica ugroženih na europskoj razini i jednom od najvažnijih ornitoloških staništa u ovom dijelu Europe, prijeti propast. Kako, naime, piše H-alter, u neposrednoj blizini izdana je državna koncesija za gradnju golf terena koju je dobio otac visokopozicioniranog hrvatskog diplomate Nevena Mikca, trenutno zamjenika šefa hrvatske misije pri UN-u u New Yorku.
Država je zapravo odobrila milijune kuna privatnom investitoru kako bi raščistio teren za gradnju golf terena i pripadajućih mu apartmana. Prema pisanju Slobodne Dalmacije od 15. ožujka 2010. u vlasništvu Antuna Mikca je oko 250.000 četvornih metara, za 800.000 kvadrata čeka izvlaštenje Hrvatskih šuma, te još 150.000 od države. Na to će zemljište plaćati koncesiju.U Biogradu na moru u Studiji utjecaja na okoliš (SUO) golf igrališta Baštijunski brig koja je ondje izložena javnom uvidu, stoji: "Ovo golf igralište bit će doprinos promociji ekološke svijesti u lokalnoj zajednici."
Baštijunski brig je demonstracija svijesti stanovnika okolice. To je šokantna zona smeća, piše novinar portala H-alter.org. Odbačene cipele, stari štednjaci, ostaci građevinskog materijala valjda svih gradilišta okolice, plastične vrećice zapele za rijetko drveće, namočeni odbačeni plišani medvjedići, automobilske gume, dijelovi elektronskih uređaja i još svašta izvire iz kamenja.
Portal navodi kako se izgleda računalo s time da nitko neće proučavati Studiju utjecaja na okoliš, pa se njezini dijelovi naprosto ponavljaju u različitim poglavljima, a poglavlja 7. "Naznaka bilo kakvih poteškoća" i poglavlje 11. "Ne-tehnički sažetak studije" su prazne stranice, bez ijedne jedine rečenice. Čemu uopće poglavlje, ako je prazno?
Divlje odlagalište postoji već 50 godina. Prošloga je srpnja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost napokon odobrio novac za sanaciju, preko 30 milijuna kuna. U ožujku ove godine u tijeku je već bio javni uvid u Studiju utjecaja na okoliš golf igrališta na istom tom terenu.
Dakle, kad sve zbrojimo, navodi H-alter, država je zapravo odobrila milijune kuna privatnom investitoru kako bi raščistio teren za gradnju golf terena i pripadajućih mu apartmana. Prema pisanju Slobodne Dalmacije od 15. ožujka 2010. u vlasništvu Antuna Mikca je oko 250.000 četvornih metara, za 800.000 kvadrata čeka izvlaštenje Hrvatskih šuma, te još 150.000 od države. Na to će zemljište plaćati koncesiju.
Istoj državi godinama nije smetalo što smetlište obitava tik uz granicu Parka prirode Vransko jezero, izuzetno vrijednog staništa za ptice.
Posebnu pozornost izaziva i problematika vode. Golf tereni su veliki potrošači vode, te su zato sve manje prihvatljivi na sve sušem Mediteranu. U SUO je navedeno kako se za navodnjavanje neće crpiti voda iz javnih vodoopskrbnog sustava niti iz samog jezera, međutim, vodu će crpiti iz podzemlja, a što je više budu crpili ulazit će više slane vode i zaslanjivati jezero.
Ovo divlje odlagalište stoji tu već 50 godina. Prošloga je srpnja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost napokon odobrio novac za sanaciju, preko 30 milijuna kuna. U ožujku ove godine u tijeku je već bio javni uvid u Studiju utjecaja na okoliš golf igrališta na istom tom terenu. Udruga Eko-Zadar je u primjedbama na planove upozorila i da „nigdje nije dokazano da kemikalije neće dotjecati u Vransko jezero. Za ovakvo plitko jezero na rubu trofije dodatno opterećenje gnojivima moglo bi biti fatalno."
„Upitna je potrošnja vode koja će se koristiti za navodnjavanje. Jedno igralište s 18 rupa troši vode koliko i 8 000 domaćinstava. Prije dvije godine imali smo pet mjeseci bez kiše i na našem području raditi golf terene je neodgovorno prema stanovništvu", rekla je Atana Grbić iz Eko-Zadra.
S obzirom da je planirani zahvat tik uz granicu zaštićenog područja, Ministarstvo kulture je po proceduri donijelo odluku da se mora izraditi i Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata na prirodu. U toj odluci stoji i da je potrebno obraditi kumulativni utjecaj jer uz Baštijunski brig graniči s prostornim planom Općine Pakoštane gdje je predviđeno još jedno igralište, a u Zadarskoj županiji su ucrtana još tri igrališta, što nije učinjeno. Dakle, ne samo jedno već čak pet igrališta crpiti će podzemne vodne resurse koji opskrbljuju najveće hrvatsko jezero vodom.
Prema posljednjem istraživanju koje je proveo Centar za istraživanje tržišta GfK, čak 82 posto građana smatra da razvoj golfa ne predstavlja strateški interes Republike Hrvatske, podsjeća H-alter.
