No to nisu sve teškoće s kojima se suočava podvodni život, jer nova istraživanja javljaju kako su oceani počeli i gubiti kisik.
ZATOPLJENJE U JADRANU: Već sada nestaju vrste, u Vranskom jezeru slana voda, a to je tek početak
Kako većina morskog života ovisi o kisiku koji se otapa u oceanima, primjećene razlike u koncentracijama ovog plina u vodama širom svijeta su zabrinjavajuće. Smanjivanje udjela kisika imalo bi strašan učinak na bioraznolikost, iako ne bi sva područja bila pogođena jednako, ili u isto vrijeme.
"Gubitak kisika iz oceana jedna je od ozbiljnijih posljedica zagrijavanja atmosfere i velika prijetnja za morski život", objašnjava vodeći autor istraživanja Matthew Long iz Nacionalnog središta za atmosferska istraživanja.
Količina kisika u oceanima i prirodno varira
"Kako količine kisika u oceanima prirodno variraju ovisno o varijacijama površinske temperature i vjetrova, bio je pravi izazov pripisati gubitak kisika klimatskim promjenama. Ovo novo istraživanje govori nam kada možemo očekivati da utjecaj promjene klime nadjača prirodnu promjenjivost", rekao je Long.
Gotovo sav kisik u svjetskim morima i oceanima potječe s površine, bilo da se direktno otapa u površinskim vodama ili zato što je proizvod fitoplanktona koji koristi sunčeve zrake u procesu fotosinteze. Hladna voda sadrži više kisika od tople, tako da kako temperatura vode raste širom svijeta, sposobnost mora i oceana da uzmu kisik ozbiljno se narušava.
Smanjena cirkulacija između dubinskih i površinskih voda
Ali klimatski utjecaj ne staje na tome. Kako se topla voda širi, postaje manje gusta od hladne, što znači da je sve manje u stanju miješati se s dubljom, hladnijom vodom. To smanjuje količinu cirkulacije vode te utječe na količine kisika u oceanskim dubinama, kao što i dodatno umanjuje hlađenje površinskih voda.
Dok autori istraživanja tvrde kako se deoksigenizacija već sada može primijetiti u nekim dijelovima Tihog oceana, očekuju da će taj problem postati široko raširen tek u 2030-tim i '40-tim, a da će do 2100. godine većina svjetskih mora i oceana biti pogođena. Sada je glavna briga da bi učinci mogli trajati desetljećima, što znači da, čak i ako bi emisije ugljika uspjeli svesti na minimum, u nekim su dijelovima oceana već započeli dugoročni negativni procesi.
TOTALNI POTOP: Otkriven uzrok katastrofalnih poplava na Balkanu, a nisu samo klimatske promjene
